Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Šimom Mršićem i ravnateljicom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjanom Karačić i suradnicima u četvrtak, 12. svibnja, održala sastanak s predsjednikom udruge Prijatelji životinja Lukom Omanom na temu daljnjih aktivnosti u svrhu unaprjeđenja zaštite i dobrobiti životinja diljem Hrvatske.
Nastavno na dostavljene prijedloge Prijatelja životinja, ministrica je istaknula kako će se ove godine, kako je Ministarstvo poljoprivrede i planiralo, osnovati Povjerenstvo koje će započeti s radom na izmjenama Zakona o zaštiti životinja, a u prvom redu s prikupljanjem potrebne dokumentacije i izradom nužnih analiza, Dodala je i kako će kvaliteti rada Povjerenstva svakako koristiti planirano integriranje civilnog društva i stručne zajednice u sve rasprave. Cilj je da potencijalne izmjene postojećeg Zakona o zaštiti životinja u konačnici pridonesu boljoj zaštiti životinja i jačanju svijesti o važnosti brige odnosno dobrobiti životinja tijekom njihovog držanja i uzgoja, a koje se, između ostalog, odnose i na mogućnost zabrane držanja pasa na lancu.
Sudionici sastanka su, između ostalog, otvorili temu trgovine divljim i egzotičnim životinjama kao kućnim ljubimcima te nadogradnju Jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, pri čemu je ministrica Vučković potvrdila uskoro planirano unaprjeđenje i poboljšanje istog, kako bi se osiguralo da svaka životinja bude zbrinuta i evidentirana te da dobije svoju priliku za novi dom, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Ovako Prijatelji životinja na svojoj web stranici pišu o trgovini divljim životinjama:
Putovanje do pet shopa
Čak i kad su ptice, reptili, ribe i sisavci legalno kupljeni u pet shopovima ili od trgovaca, time se podržava okrutna ilegalna trgovina egzotičnim životinjama. Putovanje za mnoge od ovih životinja započinje u Australiji, Africi i džunglama Brazila. Također, 20.000 prerijskih pasa godišnje se ulovi u Teksasu i prevozi u trgovine ‘kućnim ljubimcima’.
Nekolicina zakona i kazni koji postoje teško da mogu razuvjeriti trgovce, kada se usporede s količinom novca koji se može zaraditi krijumčarenjem. Cijene životinja kreću se od nekoliko desetaka tisuća dolara pa do par dolara.
Otrgnute iz svojeg prirodnog staništa, životinje mogu proći ‘nekoliko ruku’, preko posrednika i/ili izvoznika, i čitavo to vrijeme moraju izdržati okrutni transport. Prije ukrcavanja ptice često nasilno hrane, podrezuju im krila, a kljunove i noge im obljepljuju trakama i utrpavaju ih u sve, od rezervnih guma do prtljage. Nije neobično što 80 posto ptica umre pri ukrcaju. Ukradene ptice i jaja reptila se skrivaju specijalnim vestama tako da kuriri mogu proći rendgenske strojeve na zračnim lukama. U reptila koji su drogirani i natrpani u kontejnere s lažnim dnom, također je visoka stopa smrtnosti. Bebe kornjače zalijepe unutar njihovih oklopa te ih spremaju po desetak u čarape, dok bebe pitona spremaju u držače CD-a. Koje su njihove šanse za opstanak?
“Smrtnost je od 80 do 90 posto”, kaže njemački carinik. Divovske kornjače koje su prokrijumčarene iz Kameruna u Kaliforniju, bile su tako nagurane u kartonske kutije da im je koža upila vlastite fekalije i otrovala ih. Četiri egzotične ptice su umrle kad ih je putnik iz Kalifornije pokušao prokrijumčariti u svojem kovčegu. Japanski turisti su sakrili tisuću različitih insekata u pakete biskvita i žitarica. Jedna trećina njih je već bila mrtva kada su nadležni otvorili prtljagu.
Unatoč strahovitim gubicima života, krijumčari ubiru zaradu – stručnjaci za divlje životinje procjenjuju da ilegalna trgovina egzotičnim životinjama donosi 10 milijardi dolara godišnje.
Odvođenje životinja iz njihovog prirodnog boravišta ne dovodi u opasnost samo pojedine životinje, već ugrožava čitave populacije i ekosustave. Populacija južnoameričkih crvenožutih makava smanjila se 75 posto posljednjih deset godina zahvaljujući krijumčarima koji zarobljavaju ptice za potrebe američkih i europskih kolekcionara. U Argentini su od 1976. godine postavljači zamki sasjekli tisuće stabala kako bi dosegli tek izlegle makave u njihovim gnijezdima, uništavajući tako stanište svih preostalih životinja. U vodama Filipina lovokradice sprejaju smrtonosnu dozu cijanida koji truje koraljni greben kako bi ošamutili i zarobili tropske ribe živih boja. Kako bi uhvatili bebe orangutana, lovokradice upucaju majke mladunaca jer, umjesto da pobjegnu, bebe se u strahu čvrsto uhvate za mrtva tijela svojih majki.
Životinje uzgajane u zatočeništvu obično ne prolaze bolje. Kako bi potaknuli potražnju za trbušastim svinjama, uzgajivači govore naivnim kupcima da ove životinje narastu do približne težine od 20kg. Da bi održali svinje malima, beskrupulozni uzgajivači uskraćuju svinjama hranu ili ih pothranjuju. Ali, jednom udomljene, svinje često dosegnu po stotinjak kilograma ili više. Ptice starije od osam do deset tjedana ne prodaju se dobro u pet shopovima pa se mnoge zadržavaju za razmnožavanje, zatvorene u male, prljave kaveze. Boksovi s gnijezdima uglavnom ne nude mogućnost bijega, ugrožavajući ženke koje agresivni mužjaci mogu ozlijediti ili ubiti. Ježevi pod stresom se, zbog zatočeništva, nepravilne prehrane ili natjerani na prečesto razmnožavanje, počinju čudno ponašati, uključujući i to da napuštaju ili čak pojedu svoje mladunce.
Neznanje stvara patnju
One životinje koje stignu žive često su podvrgnute neadekvatnoj brizi ljudi koji su nepripremljeni i koji ne mogu ispuniti njihove specifične potrebe te u većini slučajeva umiru ili ih napuštaju njihovi staratelji. Virginijsko društvo za spašavanje reptila procjenjuje da od milijun iguana koje se godišnje uvezu, 75 posto njih umire u toku godine dana. Veterinarski inspektori su iz jednog podruma u New Yorku oduzeli osakaćeno mladunče kuguara: životinja, koju je držao tinejdžer, nije bila dostatno hranjena hranom koja sadrži kalcij te je patila od deformiranja nogu. Iguane mogu bolovati od slabosti i umrijeti ako im se ne osigura dovoljno sunčeve svjetlosti (kalcij za ispravan rad metabolizma) ili ako dobivaju neadekvatnu ishranu. Ježevi, koji se savijaju u stisnute loptice mogu se lako povrijediti ako ih djeca pokušavaju ‘izravnati’ ili ako ih mačke kotrljaju preko poda. Neke vrste riba umrijet će od usamljenosti ako nemaju blizinu drugih riba. Mnoge ‘egzotične’ životinje su izrazito društvene i, ako im ne poklanjamo dovoljno pažnje, mogu same sebe povrijediti ili umrijeti od tuge.
Američki ZOO and Aqarium Association savjetuje zoološkim vrtovima da odbiju prihvatiti egzotične životinje od ljudi koji ili nisu sposobni ili nisu voljni brinuti se o njima. Neki ljudi krijumčare životinje na izložbe, čime riskiraju da zaraze cjelokupnu populaciju zooloških vrtova mogućim infektivnim bolestima ili jednostavno ostave životinju ispred vrata zoološkoga vrta; te se životinje obično eutanaziraju. Jack Cover, kustos National Aqariuma u Baltimoreu kaže: ‘Trebali bismo imati tri puta veći izložbeni prostor za brigu o životinjama koje nam žele dati.’ Ostali pokušavaju vratiti neželjene životinje njihovim prirodnim staništima ili ih jednostavno ostavljaju pokraj seoskih cesta – no, bez odgovarajuće rehabilitacije te će životinje umrijeti od gladi ili će postati žrtvama grabežljivaca. Mnoge trbušaste svinje odvoze u klaonice kada ih se njihovi vlasnici zasite.
Prijetnja zaraze
Neke egzotične životine regulirane su zakonima po kojima je privatno zabranjeno njihovo držanje. Ovi se zakoni obično ne donose kako bi zaštitili životinje, već kako bi se zaštitili ljudi od životinja koje mogu biti po njih opasne, koje ih mogu ugroziti ili biti prijenosnici zaraznih bolesti. Uzrok eksplozije majmunskih boginja koja je zarazila desetke ljudi na srednjem zapadu, je štakor iz Gambije koji je bio smješten s prerijskim psima u štaglju trgovca životinjama iz Illinoisa. Prerijski psi su također prijenosnici kuge i tularemije. Ljudi se mogu zaraziti tuberkulozom i hepatitisom B od majmuna. Virus hepatitisa B se može prenijeti od makakija na ljude – Centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava da ovaj rizik čini makakije neodgovarajućim kućnim životinjama. Iguane i ostali reptili – rastući segment u trgovini egzotičnim životinjama – mogu prenijeti bakteriju salmonele na ljude. Ljudski kontakt s reptilima i ostalim egzotičnim životinjama broji 90.000 slučajeva salmonele godišnje. Životinje poput rakuna i ježeva često boluju od crijevnih bolesti, šuge, parazita i bakterijskih i virusnih infekcija, koje se mogu prenijeti i na domaće životinje. Jedan stručnjak za zarazne bolesti iz Minnesotte testirao je afričkog patuljastog ježa, ljubimca svojega sina – u laboratoriju je našao tri vrste salmonele koje prije nisu bile viđene u toj državi.
Papagaji mogu prenijeti ljudima potencijalno smrtonosnu psitakozu. Egzotičnu Newcastleovu bolest koja je uništila cijela jata pilića i purana u 1970-ima, donijeli su u Ameriku prokrijumčareni južnoamerički papagaji. Širenje te bolesti u Floridi rezultiralo je 1980. godine smrću osam tisuća papagaja. Sumnja se da su meksički papagaji, nedavno prokrijumčareni u Kaliforniju, uzrokovali nastanak te iste bolesti koja je, pod direktivom Vlade, dovela do klanja više od tri milijuna pilića i purana. ‘Nismo obučeni da otkrijemo bolest’, kaže američki inspektor za ribe i divlje životinje.
Obrnuto, prijenos ljudskih bolesti životinjama također može biti prijetnja. Vjeruje se da su kozice, tuberkuloza i hepatitis A i B ljudskoga porijekla, ali također mogu napasti i neljudske primate koji dolaze u kontakt s ljudima.
Nekoliko propisa i zakona
Utržak od kupovanja i prodavanja zaštićenih životinja je veći nego utržak od krijumčarenja oružja te manji samo od utrška od krijumčarenja droge. SAD je glavno odredište za egzotične i ugrožene divlje životinje. Jedan izvještaj procjenjuje da je trgovina reptilima porasla za 2000% od početka 1990-ih. Nacionalna državna i lokalna vlast donosi zakone koji zabranjuju hvatanje i prodavanje određenih vrsta, ali većina tih zakona se slabo provodi i napravljeni su da bi zaštitili ljude od bolesti a ne da bi osigurali humano postupanje sa životinjama.
Postoje tisuće tigrova i lavova i ostalih velikih mačaka koji se drže zatočenima u SAD-u. ‘Tigar od 800 kg će napraviti što hoće kada hoće’, kaže Tippi Hedren, bivša glumica koja sada vodi utočište za velike mačke u Kaliforniji: ‘Kupite to slatko stvorenje staro osam tjedana. Nakon šest mjeseci ono je rastrgalo vašu kuću i također dobar dio vas’. Postoje slučajevi desetaka napada zatočenih velikih mačaka na ljude u proteklom desetljeću, koji uključuju ubojstvo trogodišnjeg dječaka od strane djedova tigra, lava koji je ubio nekoliko pasa i uhvatio dijete u sobi i bengalskog tigra koji je istrgao ruku četverogodišnjem dječaku. Ti napadi su prisilili desetak država da zabrane egzotične mačke, ali federalna vlast nije to još regulirala.
Teško je vidjeti koji državni propisi postoje za kontrolu očitog priljeva egzotičnih životinja u SAD. Na žalost, kaže jedan inspektor, ‘postoji više egzotičnih vrsta koje mogu biti uzrok ljudskih bolesti’.
Različite organizacije prate ugrožene vrste ali krijumčari nalaze načine da zaobiđu inspekcije. Zaštićene vrste mogu biti skrivene s legalnim životinjama ili s divljim životinjama tako da inspektor neće temeljito pregledati pošiljku. Službe također pate od nedostatka novaca: ‘S našim brojem inspektora u mogućnosti smo napraviti inspekciju 25% od svih pošiljki divljih životinja’, kaže jedan federalni inspektor. Kazne za kršenje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim životinjama su različite za različite države, a kreću se od novčanih kazni do kazne kratkog zatvora. Ljudi jednostavno plate i nastavljaju kršiti zakon.
Jednom kad životinje dođu do SAD-a, ne postoje federalni zakoni koji nadgledaju privatno vlasništvo nad divljim životinjama. Takve zakone donose državne vlasti ali se rijetko provode. Primjerice, New York je imao zabrane divljih životinja (dikobrazi, iguane) ali, prema New York Daily News-u, ‘čini se da se taj zakon često ignorira’.
Razmislite o primjerenijem društvu
Prema izvorima društava za zaštitu životinja, 60 posto divljih životinja koje se drže kao kućne životinje umire nakon prvih nekoliko mjeseci; 20 posto umre unutar prve godine, a svega preostalih 10 posto poživi do kraja druge godine. Uvjerite se da ni vi ne pridonosite okrutnoj i nehumanoj trgovini životinja. Možete pomoći tako da odbijete kupiti egzotične životinje i da zahtijevate od trgovina životinjama da takve životinje, kao ni životinje općenito, više ne drže. Kupiti egzotičnu životinju može biti vrlo izazovno, naročito sada kada postoji tako veliki izbor u prodavaonicama kućnih životinja. Mnogi novi vlasnici kupe životinje bez obzira na to što i ne znaju kako se brinuti o njima. Pokušaji držanja egzotične/divlje životinje mogu rezultirati mnogim problemima, uključujući i ove:
PAPAGAJ KOJEM JE DOSADNO
Visoko inteligentno i socijalno biće kome vrlo lako može biti dosadno bez društva, prostora i određene ishrane. Čupanje perja može biti znak toga.
IZGORENA ZMIJA
Mnoge divlje životinje trebaju umjetno grijanje da bi preživjele u ne-tropskim krajevima. Na žalost, nepravilna upotreba opreme za grijanje može dovesti do ozbiljnih opeklina.
GUŠTER KOJI ŠEPA
Bolesti osakaćenih kostiju su česte kod reptila koji su pogrešno hranjeni ili imaju nepravilno osvjetljenje.
Nikada ne kupujte životinje od trgovaca ili trgovina životinjama. Utočišta životinja i grupe za spašavanje životinja su prepune pasa i mačaka koji trebaju dobar dom. Podupirite propise koji će učiniti nelegalnim posjedovanje egzotičnih životinja u vašoj zajednici i zabraniti međudržavnu prodaju egzotičnih životinja. Ako ste zabrinuti oko dobrobiti egzotičnih životinja u vašoj zajednici, obratite se Veterinarskoj inspekciji, koja često provodi istragu tek nakon što primi žalbe od susjeda.
