Razgovarali smo s gradonačelnikom Poreča Lorisom Peršurićom o aktualnim i novim projektima, problemima u svakodnevnom životu kao što su skuplji računi za smeće i bojazni građana da će nove hotelijerske investicije priječiti slobodan pristup plažam
- Koji su najvažniji projekti koje biste istaknuli u ovoj godini, a što smatrate najvažnijim investicijama u prošloj godini?
Izgradnja dječjih vrtića nam je za ovu godinu prioritet – već smo jedan otvorili u Velom Maju, za vrtić u Dračevcu smo od Ministarstva poljoprivrede dobili oko 2.5 milijuna kuna bespovratnih sredstava i trenutno smo u procesu nabave. Očekujem da s radovima krećemo na proljeće, a izrađujemo i dokumentaciju za vrtić u Žbandaju. Prošlu godinu obilježio je projekt generacije – izgradnja nove osnovne škole na Finidi, nešto što je jako utjecalo na kvalitetu života u gradu ne samo za nas, već za generacije koje tek dolaze.
Kada podvučem crtu, prioritet nam je ulaganje u naše najmlađe.
2. Uskoro će biti dvije godine da ste na funkciji gradonačelnika. Jeste li zadovoljni postignutim rezultatima svog rada?
Zadovoljan sam jer naš Poreč ne stagnira nego iz dana u dan gre naprid. Uz same infrastrukturne projekte, možda je najveće postignuće svih Porečana to da grad raste, da se ljudi useljavaju, da stalno bilježimo pozitivan prirodni prirast i da se otvaraju nova radna mjesta. To je ono što pokazuje da grad živi i razvija se, a sve mjere, projekti i ulaganja trebaju pratiti nove trendove.
3. Jedan od mnogih važnih događaja u 2018. jest i promjena načina obračuna troškova usluge zbrinjavanja otpada. Građani su dobili prve račune za smeće, skuplje i za 300 posto, što je dovelo do općeg nezadovoljstva i kritika. Zbog toga vas prozivaju i oporbene stranke, koje smatraju da bi računi za smeće ipak trebali i mogli biti niži. Kako to komentirate? Je li moguće izaći u susret barem samačkim domaćinstvima i umirovljenicima?
EU i zakoni su nam dali kao obavezu, a tu ne govorim samo Poreču, već svim gradovima u Hrvatskoj, da uvedemo takav sustav gospodarenja otpadom i da se odvaja 50% do 2020. godine. Sada smo u prijelaznoj fazi, broj odvoza i ostalo još će se regulirati, ali definitivno je da se sad otpad obračunava po tome koliko ga se stvarno proizvodi, a ne koliko je ljudi prijavljeno u domaćinstvu. I to je nešto s čime su se susrele i ostale članice EU-a, a I nešto što ostatku Hrvatske, koji nema riješene centre za gospodarenje otpadom, tek slijedi jer će se u suprotnom plaćati penali.
4. U zadnjih nekoliko godina u uređenje plaža Grad je uložio čak 20 milijuna kuna, a upravo će se početi obnavljati još jedna – ona u Špadićima. Budući da se ondje gradi i novi luksuzni resort Valamara odmah do mora (bivši apartmani Luna), građani se boje da će im biti zabranjen pristup plaži. Hoće li stvarno na potezu od Špadića do Materada biti dijelova plaža koji neće biti dostupni svima?
Naravno da ne. Valamar uređuje smještajne kapacitet i plažu, ali će pristup, kao i na sve ostale plaže u Poreču, biti slobodan i otvoren za sve. Uređenjem tih plaža u Špadićima, taj će dio grada dobiti u potpunosti novouređene plaže u potezu od gotovo jednog kilometra, što će koristiti i brojnom obiteljskom smještaju u onom dijelu grada.
5. Grad je prošle godine u raznim izborima na razini Hrvatske u svojoj kategoriji srednjih gradova dobio priznanja kao najbolji grad za život. Što je utjecalo na to?
Kvaliteta života je sigurno jedan subjektivni doživljaj i prioriteti nam se svima, kao pojedincima, razlikuju. Vjerujem da su nadstandardi vjerojatno ono što čini Poreč drugačijim i nudi drugačiju razinu usluge i kvalitete života za svoje stanovnike. Dodatna nam je potvrda da smo predvodnici u nekim novim standardima i često, kažu iz struke, služimo kao grad primjer kako se osiguravanjem nadstandarada može pomoći u radu, bilo hitnoj pomoći ili prilikom izgradnje velikih infrastrukturnih projekata.
Ali, istraživanje je ispitivalo stanovnike Poreča i to nam je najveća nagrada – da Porečanke i Porečani sami prepoznaju što imamo i što radimo.
6. Budući da Poreč bilježi općenito dobre gospodarske rezultate, ne samo turističke, koji su to standardi i dostignuća koje Poreč ima, a drugi gradovi nemaju?
Nadstandardi u mnogim područjima života Poreč čine drugačijim gradom, jer se trudimo na razne načine omogućiti nešto više za sve sugrađane. Već godinama kroz suradnju s turističkim tvrtkama i općinama Poreštine osiguravamo dodatan tim hitne medicinske pomoći, kako bi vrata porečke hitne uvijek bila otvorena. Uz to, lani im je donirano novo vozilo, kao i oprema. Već neko vrijeme plaćamo smještaj liječnicima s hitne, voditeljici biokemijskog laboratorija i ginekologinji kao deficitarnim zanimanjima, a od ove godine kroz sporazum s Ministarstvom unutarnjih poslova sufinancirat ćemo i smještaj policajcima. Prvi smo pokrenuli i sufinanciranje dopunskog zdravstvenog osiguranja svim porečkim umirovljenicima s iznosom od 420 kuna, odnosno, 50% što godišnje koristi oko 3 tisuće umirovljenika. Umirovljenicima sufinanciramo boravak u gradskom Domu za starije i nemoćne, njihov poludnevni boravak i hospicij. Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli, uz ranije otvoreno sklonište za pse, i sklonište za mačke koje po svojim standardima i uvjetima udovoljava svim propisima i zakonima, a prvi smo se počeli baviti i humanom kontrolom populacije galebova, projekt koji su i ostali gradovi preuzeli. Sve je to samo mali dio onoga što radimo i što nas čini drugačijima.
7. Objavljeno je da se u zadnjih pet godina broj novih radnih mjesta kod poduzetnika povećao za oko 2.500. Zbog čega je to tako? Koje mjere poduzima Grad da bi pomogao svojim poduzetnicima i gospodarstvo općenito?
S punim pravom mogu reći da porečki poduzetnici i obrtnici predstavljaju glavni kotač razvoja naše sredine – samo poduzetnici zapošljavaju više od 8 tisuća ljudi. U razdoblju od jedne godine otvorili su 600 novih radnih mjesta i danas svaka šesta osoba u Istri radi upravo u Poreču, a po dobiti, visini prosječne plaće i broju poduzetnika spadaju u sam vrh Hrvatske, usprkos činjenici da smo grad od samo 17 tisuća stanovnika.
Kao Grad trudimo se olakšicama za gradnju i poslovanje u poduzetničkim zonama, potporama za nove poslove i zapošljavanja, poduzetnički inkubator, edukacije i ostalo olakšati poslovanje. Uz to, Poreč je grad bez prireza na dohodak građana i to kao jedan od njih samo 5% u Hrvatskoj.
8. Poreč se može pohvaliti i pozitivnim prirastom. Kada je demografija u pitanju, što Grad čini da bi pomogao svojim stanovnicima?
Pozitivna demografska kretanja nisu rezultat jednokratnih mjera. Ona se postiže sigurnom gospodarskom situacijom u kojoj obitelji, a majke prije svega, mogu pronaći siguran i stabilan posao. Svakako pomaže i kvalitetno predškolsko i školsko obrazovanje, široka ponuda aktivnosti za najmlađe, kao i odlični uvjeti za rast i razvijanje.
U Poreču smo odlučili biti grad koji će svoje stanovnike pratiti i biti potpora od rođenja do duboke starosti. Uz stalni porast broja stanovnika i trend pozitivnog prirodnog prirasta, vijest da je u 2018. u Poreču rođeno 10% više beba nego godinu ranije posebno nas je razveselila, jer pokazuje da Poreč ide u pravom smjeru.
9. Do kraja mandata što još planirate ostvariti? Što građani mogu još od vas očekivati?
Kako ja volim reći, dela je puno i mi moramo samo tako nastaviti. Plan je urediti dio gradske rive, izgraditi planirane jaslice i vrtiće, dovesti kanalizaciju u što je moguće više porečkih naselja, donesti urbanistički plan uređenja Peškere, pokrenuti naš lokalni model poticane stanogradnje, i raditi na uređenju staza u pješačke i biciklističke. Važno je konstantno raditi, jer grad je kao živi organizam, stalno se stvaraju novi projekti i potrebe i posao nikad nije dovršen do kraja.
Vjerujem da će Poreč biti i ostati jednako poželjno mjesto za život u kojem svatko može pronaći svoje mjesto – u poslu, u vrtiću, školi ili u mirovini.
