Već smo objavili da Poreč ima najveći prirodni prirast u Istri, ali zanimljivo je pogledati kakva je situacija na cijeloj Poreštini. Naime, netko bi očekivao da više rođenih beba ima u općinama uz more, koje su snažno turistički razvijene i spadaju među najbogatije lokalne samouprave u državi. No, nije tako, jer su najnoviji demografski podaci Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu pokazali da veći broj rođenih od umrlih ima unutrašnjost Poreča – odnosno općine Vižinada i Kaštelir-Labinci, dok ostale bilježe minuse (Vrsar, Funtana, Višnjan, Sv. Lovreč), odnosno na nuli je Tar-Vabriga.
Poreč je jedan od vodećih gradova u Istri i nikoga ne iznenađuje da je bilo 171 novorođeno dijete, uz 144 preminula stanovnika. Od deset gradova u Istri uz Poreč pozitivu bilježe još i Novigrad i Vodnjan, a među općinama koje imaju od jednog do pet stanovnika više su Bale, Brtonigla, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, dok je Gračišće na nuli.
Gledajući ukupnu sliku žalosti da je u Istarskoj županiji znatno više umrlih nego živorođenih, odnosno broj stanovnika smanjen je za 702, dok je vitalni indeks, tj. odnos rođenih i umrlih u županiji 70,4 promila. Kod gradova vitalni indeks u Poreču najveći je u Istri – 118,8, u Novigradu je 113,2 te u Vodnjanu 107 promila.
Vižinada ima vitalni indeks od 144,4, a Kaštelir 111,8.
Netko će možda komentirati da četiri bebe više u Vižinadi, odnosno dvije bebe u Kašteliru nije puno, ali gledajući Hrvatsku u kojoj niti jedna županija po tim statističkim podacima nema pozitivan prirodni prirast, onda to zapravo jako veseli. Obje su općine male, nisu baš financijski moćne kao one u susjedstvu, ali se jako trude da žiteljima bude bolje. I treba naglasiti da obje planiraju izgraditi vrtić s jaslicama, što će se u Vižinadi ostvariti vrlo skoro.
Pitali smo načelnike što kažu na te pozitivne statističke.
–Činjenica da iz godine u godinu bilježimo pozitivan prirodni prirast svakako veseli, kao i činjenica da je indeks vitalnosti među najvišima u Istri. Upravo zato smo osmislili kvalitetan program namijenjen djeci i njihovim roditeljima kojeg smo simbolički nazvali “Općina prijatelj djece”, a u sklopu kojeg se izdvajaju naknade za novorođenčad, sufinanciraju jaslički i vrtićki program, radne bilježnice i školski pribor za osnovnoškolce te prijevoz za srednjoškolce, ali i potiče niz drugih izvannastavnih aktivnosti kako bi djeca imala kvalitetno odrastanje. Uskoro započinje i izgradnja novog dječjeg vrtića i jaslica što će zasigurno biti dodatan poticaj za razvoj naše zajednice kao i podizanje ljestvice životnog standarda, komentirao je načelnik Vižinade Marko Ferenac.
Načelnik Općine Kaštelir-Labinci Enio Jugovac veli da se trude stvoriti uvjete kako bi mladi ostali i zasnovali svoje obitelji u svojim mjestima.
–Prvi put u povijesti otvaramo jednu jasličku skupinu za desetak djece, što upravo završavamo. Djeca će od rujna krenuti u jaslice, a prema najavama iz krovnog vrtića Radost u Poreču – bit će sve puno i još će faliti mjesta. Također, u postupku smo pripremanja gradnje novog vrtića s jaslicama, iako ćemo realizaciju malo pričekati, kazao je Jugovac. Dodao je, k tome, da Kaštelir zadnjih godina bilježi snažan turistički razvoj, grade se ponajviše kuće i vile za odmor, a k tome i poslovna zona u Labincima odlično posluje već dugi niz godina. To su sigurno razlozi zašto se mladi odlučuju ostati živjeti u svom mjestu.
Spomenimo da najlošije demografske pokazatelje ima Labin (76 rođenih, 149 umrlih, indeks 61 posto), a nakon njega su Umag (84 rođena, 149 umrlih, indeks 56,4 posto) i Pula (431 rođeni, 736 umrlih, indeks 58,6). U Bujama je vitalni indeks također nizak – 59,6 promila (31 rođeni, 52 umrla), u Buzetu je 73,7 (56 rođenih, 76 preminula), u Pazinu pak 92,7 promila (76 rođenih, 82 preminula), dok je u Rovinju indeks 67,4 promila s 116 rođenih i 172 preminula.
Još tragičniji je podatak da je Hrvatska u prošloj godini ostala bez gotovo 16 tisuća stanovnika, a očito je da taj loš demografski trend prati i Istarska županija. Bez obzira na turizam i stalno doseljavanje stanovnika iz drugih krajeva zbog posla.
Koliko je situacija u našoj zemlji loša pokazuje podatak da u čak šest županija niti jedan grad ni općina nemaju pozitivan prirodni prirast.
