Posljednje srijede u mjesecu obilježava se dan borbe protiv vršnjačkog nasilja simbolično oblačenjem ružičastih majica. Sve potaknuto događajem koji se je 2007. godine dogodio u Kanadi kada je dječak u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke došao u školu obučen u ružičastu majicu. Doživio je tada izrugivanje i verbalno nasilje vršnjaka. Kolege iz njegovog razreda počeli su sljedećih dana spontano dolaziti u školu identično obučeni u ružičaste majice kako bi mu iskazali potporu te ukazali na problem vršnjačkog nasilja u školama. U Hrvatskoj je 2017. godine taj dan proglašen Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Iako se u zajednicama i u školama tijekom čitave godine, predavanjima, radionicama, stručnim temama, pa na satovima razredne zajednice, na razini država i vlada govori o nasilju i radi na tom području vršnjačko nasilje je i dalje prisutno. Stoga je vrlo važno neprestano naglašavati važnost međusobne tolerancije, uvažavanja i potrebu suzbijanja svakog oblika nasilja, a posebice među djecom i mladima. Dan ružičastih majica odlična je prilika da se još jednom skrene pažnja na ovaj ozbiljan problem.
Zlostavljanje među školskom djecom dugo je poznat fenomen i predmet je pažnje stručnjaka, ali je tek u ranim 1970-ima prepoznat kao istinski veliki problem. Tada se sve više počela povezivati izloženost zlostavljanju s drugim mentalnim poteškoćama kod djece žrtava zlostavljanja. Danas se zna da posljedice zlostavljanja uključuju brojne probleme mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost , a u najgorim slučajevima i pokušaji suicida. Žrtve nasilja koje se ne znaju oduprijeti nasilju mogu u nastojanju da se obrane posrnuti za zlouporabom sredstava ovisnosti ili se identificirati s „lošijom“ grupom i postati njihov dio samo da izbjegnu nasilje. Vršnjačko zlostavljanje može zahvatiti svako dijete uključujući i djecu koja su i sama zlostavljači pa čak i onu koja su samo pasivni promatrači. Posljednjih godina vršnjačko nasilje prema iskazu stručnjaka postaje sve brutalnije što dodatno zabrinjava.
Što je vršnjačko nasilje?
Vršnjačko zlostavljanje se može definirati kao ponašanje koje je ponavljajuće i koje ima za cilj nanijeti emocionalnu/fizičku bol, štetu ili neugodu drugom djetetu. Dijete-žrtva je često u dužem vremenskom periodu izloženo agresiji od strane jednog djeteta ili više druge djece. Agresija može biti provedena kroz fizički kontakt, riječima ili nekim drugim načinima kao što su razne geste i namjerno isključivanje iz grupe.
Dvije su bitne karakteristike vršnjačkog zlostavljanja:
- neravnoteža moći i snage – dijete koje je izloženo agresiji drugih ima poteškoća da se obrani te je na neki način bespomoćno u odnosu na djecu koja vrše zlostavljajuće ponašanje,
- Ponavljajuće ponašanje – zlostavljajuće ponašanje jednog djeteta prema drugom događa se više od jednog puta ili postoji mogućnost da će se dogoditi ponovno.
Vršnjačko zlostavljanje uključuje prijetnje, širenje glasina, napadanje djeteta fizički ili verbalno, socijalno izoliranje ili namjerno isključivanje nekoga iz grupe. U današnje doba javlja se i tzv. cyberbullying tj. vršnjačko zlostavljanje putem modernih tehnologija s kojima su djeca danas upoznata već od najranije dobi.
Što činiti u vezi vršnjačkog nasilja?
Moglo bi se puno govoriti ali ono na što je najvažnije naglasiti je stalno, kontinuirano preventivno djelovati u obitelji, u školi , u zajednici te na razini nacionalnih programa te stvarati opću klimu s nultom tolerancijom na nasilje!
Kada se nasilje već dogodi, među djecom i mladima, tada i žrtvi i zlostavljaču treba poslati jasnu i nedvosmislenu poruku od strane odraslih kako je nasilje nedopustivo, a potom djelovati unaprijed propisanim mjerama, ovisno o okruženju, te osnaživati dijete žrtvu i jednako tako raditi sa djetetom nasilnog ponašanja i njegovom obitelji jer jedno i drugo dijete imaju problem
Dijete često ne može samo jer da može ne bi niti postalo žrtvom zlostavljanja.
PREPORUKE ZA DJECU:
- Svako bi dijete-žrtva trebalo znati da je nasilje vid ponašanja koji ne treba tolerirati i da mu to poruče svi važni odrasli u njegovu okruženju.
- Djetetu zlostavljaču je važno dati do znanja da nećemo trpjeti njegovo ponašanje i da nećemo o tome šutjeti. Zlostavljač može često puta prijetiti da će se osvetiti ukoliko se nekome nešto kaže. No, ako se o nasilju šuti, to može nasilniku samo dati veću moć. Zlostavljanje se često puta ponavlja jer se prešućuje.
PREPORUKE ZA RODITELJE:
- Sa djecom o nasilju treba razgovarati preventivno, bez da se nasilje dogodilo, i iz uloge roditelja slati poruku da je nedopustivo trpjeti nasilje i ponašati se nasilno, a to trebaju i primjerom pokazati.
- Ako vam dijete kaže da je zlostavljano, budite mu podrška, vjerujte mu. Djeca često puta izbjegavaju reći roditeljima što se događa iz straha da će roditelji biti razočarani ili ljuti ili da neće vjerovati. Pohvalite dijete jer vam je reklo što se događa i objasnite mu da se nasilnik ponaša loše te da ćete učiniti sve da ga zaštitite.
- Dijete-žrtvu treba ohrabriti tako da mu kažemo da se nitko nema pravo ponašati nasilno prema drugoj osobi i potrebno mu je osvijestiti da nije ono krivo za to što mu se događa.
- Djetetu-žrtvi treba savjetovati da uvijek potraži pomoć odraslih u koje ima povjerenja (npr. razrednica , dežurni učitelj, domar), a od istih odraslih tražiti da dijete zaštite.
- Ohrabrite dijete praktičnim savjetima da je u redu i da nasilnika ponekad pokuša izbjeći npr. da se drži drugih prijatelja koji su mu podrška te da s njima provodi vrijeme velikog odmora.
- Uvježbavati dijete-žrtvu kako da se ponaša prema nasilniku ..npr. da jasno kaže nasilniku da ga ostavi na miru i zatim se mirno okrene, otiđe u sigurnu grupicu djece bez rasprave. Možemo pomoći djetetu da uvježba kako će najbolje ignorirati nasilnika. Ignoriranjem ostavljamo dojam da nas nije briga, a zbog toga nasilnik može odustati od agresivnog ponašanja. Ohrabriti dijete praktičnim savjetima da je u redu da potpuno zaobilazi nasilnika npr. da se drži drugih prijatelja koji su mu podrška te da s njima provodi vrijeme velikog odmora, vrijeme u igri i slično.
ULOGA I ODGOVORNOST VAŽNIH ODRASLIH
U svakom slučaju potrebna je nedvosmislena intervencija svih važnih odraslih u okruženju djeteta/ce u zaštiti djece od nasilja. Dijete-žrtve treba posebnu pažnju vršnjaka i odraslih jer se ono ne može samo obraniti, da može ne bi bilo žrtva zlostavljanja.
Jednako tako potreban je rad s nasilnim djetetom i njegovom obitelji jer i ono ima problem, inače ne bi bilo nasilno!
Autor Zdravi grad Poreč
