Maloprodajno tržište RH vrijedi 38 mlrd. kuna, a iz poslodavačkih udruženja ne vide Talijane kao ugrozu.
Talijanski klasični diskonter Eurospin bi vrlo brzo mogao sa svojim prodajnim centrima doći u Hrvatsku.
Već su objavljeni oglasi za dio radne snage koja će proći obuku u Italiji i Sloveniji, a neslužbene informacije o njihovom debiju na našem tlu dobili smo iz nekoliko izvora. Tragom te informacije krenuli smo ispitati što bi to moglo značiti za domaće tržište i je li ono već zasićeno maloprodajnim lancima. Inače, u Sloveniji je ovaj talijanski lanac, koji je osnovan 1993. i ima oko 1100 prodavaonica s oko 7000 radnika i 4,7 milijardi eura prihoda, prisutan od 2004. s trenutnih 62 prodajna centra.
Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor Konzuma, kaže da je upoznat s namjerom Eurospina za dolaskom u našu zemlju, a procjenjuje da bi ovdje mogli otvoriti 20-ak prodavaonica. “Hrvatska nema ‘hard diskontera’ na način kako je to Aldi ili Hoffer u Njemačkoj, Eurospin u Italiji ili Penny Market u Mađarskoj i jasno je da postoji veliki prostor za njih. Ako maloprodajno tržište u Hrvatskoj godišnje vrijedi 38 milijardi kuna, mislim da bi diskonteri mogli uzeti 3 do 4 posto toga”, kaže Munjiza.
Dodaje da ne očekuje da bi Eurospin mogao napraviti neki veći poremećaj na tržištu jer su mu, po iskustvima iz Slovenije, ambicije u inozemstvu ograničene, no zato smatra da bi, a što bi se prema njemu trebalo vrlo brzo dogoditi, pomutnju mogao napraviti Penny Market koji je dio REWE International grupe, a čija je i Billa, i koji bi sa svojom, dijelom već i postojećom, logistikom mogao napraviti ozbiljnije poremećaje na tržištu.
Podsjetimo, Hoffer je nedavno imao veliku medijsku kampanju za dolazak na zapadni dio Zagreba i okolice, čak je regrutirao i obučio radnu snagu, no onda se bez objašnjena povukao. Glavna razlika između diskonta i supermarketa je u kvaliteti usluge i broju artikala, naravno u konačnici i cijeni. Tako ovi prvi imaju maksimalno 800 artikala u svojim centrima, uz minimalan broj zaposlenih, dok supermarketi imaju i više od 6000 artikala. S dolaskom nekih diskontera u Hrvatsku, kako na strani neprehrambenog dijela, tako i u prehrambenom segmentu su upoznati i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
“S obzirom na specifičnost našeg domaćeg potrošača koji su usmjereni na prigodne prodaje te kontinuirano prate akcija i sniženja u želji da dobiju više za svoj novac, očito postoje određene prilike za daljnji ulazak diskontera na naše tržište. Naši potrošači su cjenovno vrlo osjetljivi. Naravno, pitanje je dugoročne opstojnosti njihovog poslovanja jer moramo biti svjesni da se i domaći potrošači mijenjaju te žele ugodne atmosfere prilikom izbora i kupnje proizvoda te izbjegavaju maloprodajne formate koji su ograničeni u izboru ponude asortimana”, kažu u HUP-u. Dodaju da je proteklo razdoblje u sektoru trgovine obilježeno značajnim preslagivanjima i okrupnjavanju te još uvijek traje utakmica za svaki tržišni udjel na malom tržištu.
“Prevelika koncentracija trgovačkih kvadrata, dovodi do toga da je cijela maloprodajna djelatnost ispod stopa profitabilnosti”, ističu u HUP-u. Hrvatska gospodarska komora (HGK) ne očekuje neke poremećaje na tržištu dolaskom novog igrača. “Tržište maloprodaje u Hrvatskoj oporavlja se od 2015., raste BDP i potrošnja kućanstava, te vanjska trgovina i investicije. Pozitivna makroekonomska kretanja pozitivno su se odrazila i na promet u trgovini na malo, koji su od kolovoza 2014, do danas u stalnom porastu.
Procjene govore da bi ako nastavimo ovim tempom u sljedećoj godini mogli doseći volumene zlatne godine trgovine, 2008. S druge strane na tržištu Europe primjećuje se zasićenost trgovine na malo sa sporim stopama rasta, što posljedično može dovesti i do usporavanja rasta na našem tržištu. Gledajući sve navedeno, zdrava konkurencija uz poštivanje propisa tržišnog natjecanja, te možebitan ulazak novog maloprodajnog lanca ne bi trebala značajnije poremetiti tržište maloprodaje”, kažu u HGK.
Prema financijskim pokazateljima za 2017. godinu, hrvatski maloprodajni sektor bilježi snažan oporavak nakon gotovo desetljeća stagnacije uzrokovane ekonomskom krizom. Taj trend nije narušio niti krah Agrokora čiji Konzum je bio, a i usprkos stanja u koncernu i zatvaranja 80-ak prodavaonica, je i dalje lider na domaćem tržištu. Podaci govore da je Konzum lani ostvario 9,1 milijardu kuna prihoda, a što je 1,4 milijarda ili 11 posto manje od godine prije. Iz same tvrtke ističu da je ove godine došlo do oporavka te da su u prvom polugodištu zabilježili rast prometa za šest posto.
Tržišna istraživanja sugeriraju da ja lani Konzum izgubio tri postotna boda svojeg udjela, zaključivši godinu s na 22,4 posto. To je i dalje više od udjela dva najveća konkurenta – Lidla i Plodina. Lidl je lani rastao 15-ak posto na 4,64 milijarde kuna prihoda. Na Lidl je vezan i njihov partnerski Kaufland, imaju istog vlasnika Schwarz grupu, koji je sa svojih 39 trgovina u Hrvatskoj lani rastao za sedam posto i ostvario prihod od 3,6 milijardi kuna. Plodine su treći igrač na tržištu s prihodom od 4,24 milijarde kuna, a lani su rasli 10-ak posto. Blizu je i Spar s 3,76 milijardi ostvarenog prihoda u 2017., a rastu poslovanja od čak 45 posto treba pridodati i lanjsku akviziciju Bille.
