GOLEMI KITOVI “DOPLIVALI” NA POREČKU RIVU – Vapaj iz morskih dubina o štetnosti plastičnih vrećica

Jučer, 3. srpnja, obilježen je Međunarodni dan plastičnih vrećica, a tim povodom, odnosno u sklopu Greepeacove kampanje protiv plastike za jednokratnu upotrebu kitovi su „doplivali“ na porečku rivu. Dva golema morska sisavca, majka i mladunče koji izranjaju iz mora plastičnog otpada, gostovali su najprije u Umagu, a danas, 4. srpnja, sele u Pulu, na Trg Portarata od 18 do 22 sata.

Sve to Greenpeace organizira povodom stupanja na snagu Direktive o jednokratnoj plastici. Imali su sinoć i štand na kojoj se mogla potpisati peticija za zabranu uporabe plastičnih vrećica koju je u samo nekoliko mjeseci potpisalo više od 50.000 građana.

–Srpanj je proglašen mjesecom borbe protiv plastike pa smo stoga i mi htjeli na slikovit način pokazati njen štetan utjecaj na morski svijet. Ružni prizori na plažama samo su mali dio onečišćenja. Treba znati da većina plastike koja dospije u mora potone na dno i ostavlja dramatične posljedice na život u moru. Životinje se mogu zaplesti u nju, ugušiti ili zamijeniti plastiku za hranu, što može rezultirati smrću odraslih jedinki i mladunčadi. Na to nas upozorava i ova skulptura, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje protiv plastike.

Vijesti o morskim životinjama pogođenih najezdom plastike sve su češće, a zabrinjavaju i rezultati nedavnih istraživanja. Primjerice, ono provedeno na 102 kornjače u Mediteranu, Pacifiku i Atlantiku, pronašlo je mikroplastiku u svim primjercima. Mikroplastika je pronađena i u probavnom sustavu svih 50 istraženih jedinki kitova, dupina i tuljana nasukanih na britanskim obalama.

U nedavno provedenom istraživanju plastike na Jadranu, od 658 identificiranih plutajućih plastičnih predmeta oko velikih gradova i slivova rijeka, najveći udio (29%) činile su plastične vrećice. Na Greenpeaceovom informativnom štandu građani će mogli, osim potpisivanja peticije, izračunati svoj plastični otisak te saznati kako jednostavnom promjenom navika mogu spriječiti dotok velikih količina plastike u more.

Inače, zanimljive su i same ogromne skulpture koje su i na porečkoj rivi izazvale veliko zanimanje prolaznika. Stigle su iz Italije, gdje su ih napravili tamošnji članovi Greenpeacea, a za što im je trebalo oko mjesec dana. Pomogao im je i jedan talijanski scenograf. Koristili su prirodne materijale – drvo, pamuk i juta i drugo – a uz kitove postavljena je plastika koja je pronađena na dnu mora tijekom jedne akcije čišćenja plaža Greenpeaca u Italiji, a hrvatski dio te organizacije dodao je i plastične vrećice na njih, budući da je fokus kampanje na njih.

Prošle godine kitovi su gostovali u Zagrebu, a ove godine je na redu istarska turneja. Kitovi su dosta traženi, istaknula je Andrić, a nakon Pule sele se u Mađarsku i Poljsku.

-Jadran je dosta zagađen plastikom koja većinom potone na dno. Izgleda nam čist, ali sve češće se vide plaže pune plastike. Po službenim državnim procjenama (podaci za 2017.) Hrvati puno koriste plastične vrećice – čak oko 200 vrećica godišnje po glavi, ali mislim da je to minimalna procjena. Treba koristiti višekratne vrećice, odnosno platnene, poručila je Andrić.