in

Hrvatsko agronomsko društvo daje punu potporu novom Zakonu o sjemenu

U Zakonu nisu uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte pa tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatraju neispravnim

Hrvatsko agronomsko društvo – krovna organizacija hrvatske agronomske struke daje punu potporu donošenju novog Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja budući da donosi niz poboljšanja za poljoprivredne proizvođače, sektoru oplemenjivanja i sektoru sjemenarstva.

Prijedlog novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja trebao bi uvesti više reda i primjenu pravila agronomske struke u sjemenarstvo. Uvelo bi se više reda u korištenje certificiranog sjemena – i osiguranja kvalitete hrane od polja do stola. Neredu u korištenju vlastitog sjemena soje sa „tragovima GMO-a“ prije nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede svojim je mjerama dalo pravi odgovor. Također u korištenju vlastitog sjemena u sjetvi žitarica postoji velika opasnost od kontaminacije Tilletiom- smrdljivom snijeti.

Uspješni poljoprivredni proizvođači ostvaruju visoke i stabilne prinose, između ostalog i zbog toga što koriste kvalitetno sjeme. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Stoga je potrebno i „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ proizvesti na način da osigura poljoprivrednom proizvođaču zdravstveno ispravno sjeme  i poznata osnovna svojstva kakvoće.

Iz društva ukazuju da upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora nije dobar primjer poljoprivredne prakse i može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama bilja te rezultira značajnim smanjenjem prinosa po jedinici površine, a kod soje se može u otkupu pojaviti GMO soja.

Naglašavaju da u predmetnom Zakonu nisu uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatraju neispravnim.

Prema prijedlogu Zakona, mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti, vrtlari po ovom Zakonu neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti će se i dalje moći prodavati na našim tržnicama.

Dakle, u prijedlogu novog Zakona je vidljivo da se malim proizvođačima ne nameću nova ograničenja, nego omogućuje proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju autohtonih i tradicijskih sorti.

Medijski prostor dobile su samo određene udruge i pojedinci koje daju često pogrešne i nestručne informacije. Našim poljoprivrednicima, vrtlarima i javnosti treba omogućiti informaciju i od agronomske struke te oplemenjivača i proizvođača sjemena. Više ne možemo pasivno slušati i biti promatrači javne rasprave koja je krenula u pogrešnom pravcu.

Hrvatska agronomska struka želi da hrvatsko sjemenarstvo bude što kvalitetnije i konkurentnije na tržištu, a sjeme iz uvoza upitne kvalitete da bude pod većim nadzorom.

Primjenom novog Zakona omogućit će se poljoprivrednim proizvođačima dostupnost kvalitetnog sjemena i sadnog materijala kao temelja za uspješnu proizvodnju, priopćili su iz Hrvatskog agronomskog društva.

Kuglačice porečke Istre u subotu idu po bodove u Koprivnicu

Vili Beroš: Mjesta za popuštanje mjera nema