Epidemija koronavirusa već je nanijela ogromne štete hrvatskom gospodarstvu, a Hrvatska se, prema ocjenama ekonomista, već nalazi u recesiji. No, stručnjaci upozoravaju kako korona-kriza otvara prostor i za jačanje domaće proizvodnje. Štoviše, dodaju, okretanje kupnji lokalnih proizvoda mogla bi biti i jedna od jačih antirecesijskih mjera, piše portal Novac.hr.
– Okretanje kupnji lokalnih proizvoda u znatnoj će se mjeri i dogoditi, s obzirom na to da su granice zatvorene i da je jako smanjena robna razmjena s inozemstvom. Drugim riječima, situacija u kojoj se nalazimo tjera nas na kupnju lokalnih proizvoda – ističe makroekonomist Goran Šaravanja.
Bitna je i cijena
Dodaje kako bi veća kupnja domaćih proizvoda mogla ublažiti i pad hrvatskoga gospodarstva, koji je u ovoj godini izvjestan.
– Takvo nešto može ublažiti učinke recesije – napominje Šaravanja.
Ipak, od ideje do realizacije put je prilično dug, o čemu dovoljno govore i podaci državne statistike o robnoj razmjeni u prošloj godini, prema kojima je Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 114,2 milijarde kuna, a uvezla je u iznosu od 184,3 milijarde, pa nam je minus u robnoj razmjeni sa svijetom bio veći od 70 milijardi kuna.
Na to upozoravaju i stručnjaci iz trgovine i poljoprivrede s kojima smo razgovarali, a koji očekuju da se ideja kupnje lokalnih proizvoda oblikuje i u konkretnu politiku. Ističu i da Hrvatska više nema vremena za čekanje.
– Kupnja lokalnih proizvoda bila je važna i prije, no kupcima je najbitnija bila cijena. Sada je prilika da se to promijeni. Poticanje kupnje lokalnih proizvoda svakako bi bio velik impuls domaćem gospodarstvu – poručuje Boris Vukelić, nekadašnji dugogodišnji šef Ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK).
– Kupnja lokalnih proizvoda pomogla bi domaćim poljoprivrednicima i ruralnom razvoju, a potrošači bi dobili kvalitetnije i svježe proizvode, pa bi nešto takvo njima samima najviše išlo u prilog. Na dobitku bi bili svi, a sadašnja je situacija prilika da se nešto na tom planu napravi – smatra i Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Dodaje kako je hrvatska poljoprivredna proizvodnja svedena na minimum. Ipak, naglašava Brlošić, u Hrvatskoj ima dobrih primjera mlađih poljoprivrednika, koji su, uglavnom uz pomoć novca iz fondova EU, povećali proizvodnju.
– Poticanje kupnje lokalnih proizvoda bio bi jak impuls domaćoj ekonomiji, posebno sada, u vrijeme krize. Kapacitete imamo i u poljoprivredi se može zaposliti puno ljudi. Upravo sada treba stvoriti temelje za to – kaže Brlošić, koji predlaže da državne financijske institucije poput HBOR-a daju beskamatne ili kredite s malom kamatom, a računa i na novac iz fondova EU za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Uz to, naglašava Brlošić, na državi je da propiše standarde kvalitete pojedinih proizvoda i tako spriječi ulazak nekvalitetne robe u zemlju. To, poručuje, rade i ostale članice EU.
Međutim, upozorava Brlošić, konceptu kupnje lokalnih proizvoda morat će se prilagoditi i trgovački lanci.
Otkup
Vukelić, pak, predlaže da država otkupi sve zalihe domaćih proizvoda i tako potakne domaću proizvodnju. Dodatno, ističe, dio zaliha mogla bi prodavati trgovcima, i to na neprofitnoj osnovi.
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da bi poticanje kupnje lokalnih proizvoda koristilo hrvatskom gospodarstvu.
“Svakako se treba okrenuti domaćim proizvođačima koliko god je to moguće. HGK se kroz različite aktivnosti, kao i kroz akciju ‘Kupujmo hrvatsko’, kontinuirano zalaže za što veću prisutnost domaćih proizvoda na našem tržištu, ističući njihovu kvalitetu i važnost kratkih lanaca opskrbe. Vjerujemo da domaći proizvođači mogu pokriti trenutne potrebe tržišta i očekujemo da se maloprodaja još snažnije okrene domaćim brendovima”, naglašavaju u HGK.
S inicijativom ili bez nje, kriza zbog pandemije već je dala određeni zamah pojedinim industrijama u Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na prehrambenu, farmaceutsku i dio kemijske industrije.
Organiziraju se i poljoprivrednici, koji su svoje proizvode počeli prodavati online.
Izvor Novac.hr
