Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.
Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna. Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna, piše Novac.hr.
S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan. To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.
Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.
Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica. Kada su prilikom proteklih krugova poreznih izmjena lokalne jedinice ostajale bez dijela prihoda, ministar financija Zdravko Marić uglavnom je nalazio način da ih kompanzira iz središnjeg proračuna ili da im prepusti druge prihode, primjerice od poreza na kamate.
Cijeli članak pročitajte na portalu Novac.hr.
