Hrvatski građani plaćaju najskuplji bakalar u Europi, a tradicionalna blagdanska košarica poskupjela je 21 posto u odnosu na prošlu godinu, upozorili su Nezavisni hrvatski sindikati. Na temelju opisane metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu iznosit će 417,91 € (3.148,72 kn) (prošle godine 345,41 €). Srednja košarica ove godine iznosit će 176,44 € (1.329,35 kn) (prošle godine 153,04 €). Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 98,22 € (740,01 kn) (prošle godine 90,27 €).
Donosimo u cijelosti priopćenje Nezavisnih hrvatskih sindikata koji su izračunali blagdansku potrošačka košarica za 2023. godinu za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu.
“Blagdanska potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata obuhvaća troškove tradicionalne prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Zbog uvažavanja tradicije i velikih regionalnih razlika košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.
Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu Godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom – srdelama, šarunom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe – štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad – pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso. Kako Badnjak ove godine pada u nedjelju, neki građani će za svoj ručak, umjesto ribe, koja je tradicionalna namirnica za Badnjak, koristiti meso i mesne proizvode. Prema crkvenim propisima, nedjeljom se ne posti iz razloga što je nedjelja dan uskrsnuća, Uskrsa te se onda i svaka nedjelja smatra Malim Uskrsom. To je dan posvećen radosti i slavlju. U slučaju kad Badnjak pada nedjeljom, a ako netko želi ipak postiti ususret Božiću, može postiti u petak, subotu ili neki drugi dan u tjednu.
Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirat će se jeftinija svinjska lopatica (koja zbog afričke svinjske kuge, baš kao neki drugi dijelovi svinjskog mesa, više i nije toliko jeftina), jeftiniji naresci i salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega nabrojenoga, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili/i drugim finim nadjevima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom.
Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja (kojih će ove godine zbog osjetnog rasta cijena ionako biti manje) i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića, koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.
Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice koje je uobičajeno tamo kupovati. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene, pogotovo nekoliko dana prije blagdana. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, ali i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina. Uočavamo veće razlike u cijenama na tržnicama, posebice kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. I ranijih su godina građani morali napraviti dodatne napore i obići više lokacija kako bi pronašli jeftinije namirnice, ali ove godine, zbog velikog rasta cijena hrane, moraju se još više potruditi, obići puno više lokacija kako bi prošli što povoljnije. Pri tome će često morati raditi ustupke vezano za kvalitetu i zdravu prehranu.
Na temelju opisane metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu iznosit će 417,91 € (3.148,72 kn) (prošle godine 345,41 €). Srednja košarica ove godine iznosit će 176,44 € (1.329,35 kn) (prošle godine 153,04 €). Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 98,22 € (740,01 kn) (prošle godine 90,27 €). Tome treba pridodati i trošak božićnog drvca, za neke prirodno ili umjetno od čak više i od 100,00 eura do onih jeftinijih od 20,00 do 40,00 eura (za sve koji nemaju spremljeno umjetno od ranijih godina) ili čak samo granu koju ponekad mogu dobiti, ali nekad i platiti po par eura (desetaka kuna).
U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijena tradicionalne blagdanske košarice za 21 %. Srednja košarica bilježi rast od 15 %, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od 9% u odnosu na prethodnu godinu.
S obzirom na stalni rast cijena, posebice kod prehrambenih proizvoda, nadolazeći blagdani predstavljaju dodatni pritisak na kućne proračune građana. Naime, sve manji broj građana može si priuštiti tradicionalne blagdanske obroke uslijed navedenih ekonomskih pritisaka.
Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu, u predbožićnom tjednu (od 19. prosinca do 24. prosinca 2022. godine) ove godine biti osjetno viša od prošlogodišnje (2022. godina), kad je iznosila 703.002.653,57 eura.Za očekivati je da će potrošnja u cijelom prosincu 2023. godine zabilježiti značajan porast, što potkrjepljuju podatci Porezne uprave. Prema navedenim podatcima, tijekom razdoblja od 01.12. do 14.12.2023. godine evidentiran je porast od 3% u ukupnom broju fiskaliziranih računa, dostižući broj od 88.348.319 računa. Ukupan iznos tih računa iznosio je 1.414.262.269,23 eura, što predstavlja povećanje od 19% u usporedbi s prethodnom godinom.
Predviđanja su temeljena na visokom rastu cijena posebice hrane, doznakama iz inozemstva, rastu (iako nedovoljnom) plaća i mirovina te iznosima povećanih neoporezivih isplata radnicima. Poslodavci te isplate sve češće koriste umjesto povećanja plaća ili ih kombiniraju s nešto manjim povećanjem plaće. Sve te isplate, zbog male kupovne moći i skromnog potrošačkog potencijala redovitih radničkih primanja, u pravilu završavaju u potrošnji.”
Predsjednik Krešimir Sever, v.r.
U susjednim zemljama cijene po kilogramu su otprilike dvostruko niže.
