Kako više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a kriza uzrokovana koronavirusom tek se zahuktava, u Institutu za primjenjenu ekologiju Oikon odlučili su svojim znanjem i kapacitetima pomoći pokrenuti hrvatsku poljoprivredu. Naime, kriza nastala pandemijom koronavirusa natjerala je veliki broj država poduzimanje mjera kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
Hrvatska, kako ističu iz Oikona, uvozi više od 50% potrebnih prehrambenih proizvoda, pa ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda, itd.
“Sa željom da pomognemo, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete te učiniti što možemo i što znamo. Okupili smo nekoliko naših odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom „Zaorimo hrvatska polja!“, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti”, rekao je direktor Oikona Dalibor Hatić.
Oikon je napravio preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirao preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnju hrane.
“Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena”, najavio je dr. sc. Vladimir Kušan, član Uprave Oikona.
Oikon svoje karte i sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi. Rezultate svoje analize po pisanom zahtjevu i bez naknade dostavit će u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika.
“Procijenimo li da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje! Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti bez ulaganja nije pogodan za konvencionalnu intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz”, objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sva pitanja i prijedloge vezane uz inicijativu „Zaorimo hrvatska polja!“ možete dostaviti na e-mail adresu zaorimohrvatskapolja@oikon.hr.
Izvor i foto: Oikon
Foto: Pixabay
