Klima na Zemlji se mijenja. Svakim danom sve više, klimatske promjene predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost među kreatorima politike, u civilnom društvu, te u javnosti koja je prepoznala potencijal štetnosti istih po zdravlje ljudi, sveukupnu ekonomiju, te cjelokupno društvo, dok rastući broj prirodnih katastrofa ima sve veći utjecaj na gospodarski rast. Upravo iz tog razloga, postupci ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, te smanjenje njihovog utjecaja na svakodnevni život postali su jedan od gorućih izazova današnjice.
Akademska zajednica primarnim razlogom globalnog zagrijavanja i pojave klimatskih promjena smatra povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi (od kojih je najpoznatiji CO2), a što je posljedica isključivo ljudskog djelovanja, te upravo iz tog razloga, kao jedan od načina prevencije daljnje eskalacije posljedica klimatskih promjena, te jedan od alata u borbi protiv klimatskih promjena su tzv. postupci ublažavanja klimatskih odnosno značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini.
No, čak i u slučaju da trenutno nastupi prestanak emisija stakleničkih plinova, Zemlja bi morala proći kroz proces stanovitog zagrijavanja, iz razloga što staklenički plinovi, jednom emitirani u atmosferu u njoj i ostaju, te dugoročno, i nekoliko desetljeća nakon što su emitirani, utječu na stanje klime. Dosadašnji pokušaji usmjereni na ograničavanje količina emisija stakleničkih plinova na globalnoj, svjetskoj razini nisu polučili zadovoljavajuće rezultate, svijet se mora pripremiti na izazove koje sa sobom nose klimatske promjene. Sam po sebi, postupak ublažavanja nije dostatan alat u borbi protiv klimatskih promjena, te će stoga, svaka zemlja morati proći postupak prilagodbe klimatskim promjenama.
Istraživanje provedeno kroz izradu Izvješća o trenutnom stanju klimatskih pokazatelja za područje Grada Poreča ukazuje na činjenicu da je na području Poreča već prisutno značajno zatopljenje, kako na godišnjoj tako i na sezonskoj skali, te da količina oborina pokazuje slabu tendenciju povećanja u svim sezonama, osim ljeti kada se uočava blago smanjenje oborina. U periodu do kraja 21. stoljeća na području grada možemo očekivati da će pojava ekstremnih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi i olujna nevremena praćena obilnim oborinama biti sve učestalija i intenzivnija, dok će ljeta biti sve toplija i suša, a zime sve vlažnije. Posebno ranjivim sektorima, iznimno podložnim klimatskim promjenama smatraju se zdravlje, turizam, vodoopskrba i kvaliteta vode, ekosustavi i bioraznolikost, te prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem.
Svoj put predane borbe protiv klimatskih promjena implementacijom mjera ublažavanja Grad Poreč je započeo još 2013. godine i iako je drugi grad po veličini u Istarskoj županiji, grad pozitivnog prirodnog prirasta, grad u koji se ljudi doseljavaju, grad iznadprosječne infrastrukturne opremljenosti i komunalne uređenosti, grad koji, u mnogim područjima, osigurava nad standarde za sve svoje građane, u proteklom razdoblju proveo je više od 30 projekata iz područja energetske učinkovitosti, održivog razvoja, e-mobilnosti i zaštite okoliša, direktno usmjerenih na smanjenje emisija stakleničkih plinova (CO2) na svom području, te time uspješno uspio implementirati 31, od planiranih 37, te dodatnih 6, mjera energetske učinkovitosti na području našega grada, čime smo, unatoč činjenici da Grad Poreč kontinuirano raste i ubrzano se razvija, uspjeli ostvariti gotovo 4 % smanjenje sveukupnih emisija CO2 na području našega grada. I ne samo to, već smo si izradom i usvajanjem strateških dokumenata, a u skladu s Europskom energetskom politikom, zacrtali nove, još ambicioznije ciljeve energetske učinkovitosti i održivog razvoja, kojima u periodu do 2030. godine, emisije CO2 na području našega Grada planiramo smanjiti za 40% kaže Gordana Lalić, direktorica Parentiuma, poduzeća koje ima ulogu koordinatora u provedbi navedenih projekata.
Grad Poreč je:
ü Grad čije sunčane elektrane bilježe 600.000 kWh proizvedene ”zelene” električne energije, čime bi se, sukladno podacima o godišnjoj potrošnji električne energije u prosječnom kućanstvu u Republici Hrvatskoj mogle zadovoljiti godišnje potrebe za električnom energijom za nešto više od 200 prosječnih kućanstava. Da je kojim slučajem ista količina energije proizvedena iz ugljena količina nastalog CO2 iznosila bi 205 tona, iz lož ulja gotovo 167 tona, dok bi za prirodni plin količine emitiranog CO2 iznosile oko 121 tona.
ü prvi Grad na području Istarske županije koji je još 2015. godine, postavio prvu javnu punionicu za električna vozila, te danas na svom području broji ukupno 7 punionica, što ga u prosjeku po glavi stanovnika stavlja u sam vrh Republike Hrvatske
ü Grad koji kontinuirano ulaže u energetsku obnovu i podizanje razine energetske učinkovitosti zgrada javne namjene (konkretno dječji vrtići, škole, sportske dvorane itd., tu mislim na prenamjenu kotlovnice OŠ Poreč, energetsku obnovu PŠ Veli Maj, ugradnju fotonaponskih i solarnih elektrana na 8 objekata javne namjene)
ü Grad koji konkretno djeluje po pitanju postavljanja temelja pristupa problematici energetske obnove zgrada klasificiranih kao kulturna dobra koje se nalaze pod zaštitom konzervatorskog odjela (izrada kompletne projektno tehničke dokumentacije konstrukcijsko energetske sanacije objekta dječjeg vrtića Radost II je pri kraju, te se primopredaja iste očekuje u veljači 2020. godine)
ü Grad u čijem voznom parku vozila na električni pogon sudjeluju s udjelom od 22% (što će se dodatno povećati nabavkom novog e-vozila za komunalno redarstvo u prvoj polovici 2020. godine, a za što je ostvareno pravo na sufinanciranje u iznosu od 80.000,00 kn od strane FZOEU-a)
ü Grad koji trenutno nema sustav javnog gradskog prijevoza, ali je prvi Grad u Republici Hrvatskoj koji je upravo u postupku nabave električnog mini busa čime se postavljaju čvrste temelje i utire put razvoju koncepta održivog ”zelenog” javnog gradskog prijevoza
ü Grad čiji se građani i posjetitelji odmaraju na ”pametnim klupama” na kojima svoje ”pametne uređaje” pune ”zelenom” energijom proizvedenom iz energije sunca
ü jedan od prvih 6 Gradova u Republici Hrvatskoj koji je izradio Strategiju i pripadajući Akcijski plan prilagodbe klimatskim promjenama, jedan od osnovnih preduvjeta za kandidiranje novih projekata i povlačenje bespovratnih sredstava Europske unije u slijedećem programskom razdoblju, od 2021. do 2027. godine
ü Grad koji je u sklopu konferencije Pametni gradovi u Republici Hrvatskoj, dvije godine za redom, 2017. i 2018. godine, dobitnik nagrade Pametni Grad i to u kategoriji pametnije energetike i okoliša
ü Grad koji Greenpeace u svom djelovanju spominje kao najproaktivniji Grad na Jadranskoj obali
ü Grad koji svoju budućnost vidi kao ”Pametan Grad” kako u području zgradarstva, javne rasvjete i prometa, tako i u svim ostalim segmentima, s posebnim naglaskom na provedbu mjera i projekata u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, a s ciljem osiguranja održivog razvoja grada, te postizanja ciljeva Europske energetske politike
Grad Poreč – Parenzo i odgovorna Gradska uprava odavno su svjesni činjenice da se promatranje klimatskih promjena, isključivo u smislu poduzimanja aktivnosti s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, odnosno CO2, mora promijeniti, te se dio aktivnosti mora usmjeriti na područje prilagodbe klimatskim promjenama, odnosno na konkretne mjere čija će implementacija rezultirati smanjenjem rizika od prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih događaja, čiji smo, na žalost, sve češći svjedoci.
Kao jedan od prvih 6 Gradova na području Republike Hrvatske Grad Poreč – Parenzo, još 2016. godine pristupio je tzv. Novom integriranom sporazumu Gradonačelnika za klimu i energiju, te se, prilagođavanjem posljedicama klimatskih promjena, obvezao povećati svoju otpornost.
Upravo iz tog razloga Grad Poreč je 2018. godine izradio Procjenu ranjivosti i rizika sektora od posebnog značaja za Grad Poreč, dokument koji kroz sveobuhvatnu analizu sektora od posebnog značaja za područje grada Poreča – Parenzo, a koji su redom: zdravlje, turizam, vodoopskrba i kvaliteta vode, ekosustavi i bioraznolikost, te prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem, daje procjenu kolika je ranjivost kompleksnog sustava (društvo – gospodarstvo – okoliš) spomenutih sektora, ukazuje na slabosti, te kroz provedenu procjenu učinaka koje će klimatske promjene imati po sektorima na lokalnom području, zajedno s 2019. godine prvom izrađenom Strategijom prilagodbe klimatskih promjena Grada Poreča – Parenzo naznačuje i primjerene aktivnosti, koje će ograničiti ili smanjiti rizike, a sve u cilju značajnog smanjenja učinaka klimatskih promjena po područje grada Poreča – Parenzo.
Smanjenje ranjivosti na posljedice klimatskih promjena iznimno je zahtjevan, dugotrajan i nadasve neizvjestan put, ali je postizanje visokog stupnja prilagodbe istima moguće i upravo je to put kojim Grad Poreč – Parenzo odlučno kroči na način da, u već spomenutim područjima, trenutno u provedbi ima 8 projekata, za 1 projekt je odrađena prijava, te se čekaju rezultati, dok se trenutno, intenzivno radi na pripremi 4 projekta čija se prijava planira za prvu polovicu ove godine.
Grad koji razumije da su njegov najvažniji resurs njegovi građani i ljudi koji na njegovom području borave, osiguravanjem nad standarda u mnogim područjima, pa tako i u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, na svom putu izvrsnosti postavlja čvrste temelje održivog razvoja grada oblikuje Grad po mjeri svih svojih građana. (Izvor Grad Poreč)
