Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je u da intencija novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ni u kom smislu nije privatizacija na pomorskom dobru ili onemogućavanje građana da ga koriste te da nema govora o tome da bi taj zakon omogućio bilo kakvu zlouporabu na pomorskom dobru.
“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama moramo usvojiti do kraja godine iz nekoliko razloga”, rekao je Butković, navevši da je on uvjet za povlačenje novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a predviđena je i reforma pomorstva, čija je jedna od mjera i donošenje toga zakona.
Nastavio je da je taj zakon u pripremi 20 godina, da su zadnje izmjene iz 2003. te da se posljednjih 15-ak godina radi na pripremi i usvajanju tog važnog zakona.
Butković je istaknuo i da prijedlog tog zakona još nije u javnom savjetovanju, nego da je riječ o nacrtu radne skupine koju čine stručnjaci iz pomorstva, koji se bave pomorskim pravom i pomorskim dobrom, potom predstavnici ministarstva i Državnog odvjetništva.
Kazao je da je u radnom dijelu, pred izlazak u javno savjetovanje, zakon izašao u javnost te da je “došlo do krivih interpretacija određenih ljudi, koji zadnjih nekoliko dana zloupotrebljavaju nacrt toga zakona da će doći do možebitne naplate plaža, ograđivanja plaža, privatizacije, a o tome nema govora”.
Po njegovim riječima, intencija toga zakona ni u kom smislu nije da dođe do privatizacije na pomorskom dobru, ograđivanja i onemogućavanja građana da koriste pomorsko dobro te da to “nitko normalan ne bi napravio”.
Veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave
“Čak suprotno, mi ćemo po ovom zakonu dati veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave, da one, kada govorimo o plažama, na svom području, kroz plan upravljanja pomorskim dobrom, odrede namjenu plaža”, rekao je i dodao da su jedinice lokalne samouprave po važećem zakonu bile načelno uključene u ono što se događa na pomorskom dobru, odnosno na plažama.
Po riječima ministra, prema novom prijedlogu zakona, lokalne jedinice će imati aktivnu ulogu, a ići će se i u postrožavanje odnosno veće kažnjavanje onih koji se ne budu pridržavali propisa na pomorskom dobru.
“Nema govora o tome da će ovaj zakon omogućiti bilo kakvu zlouporabu na pomorskom dobru”, naglasio je, rekavši da treba pričekati da prijedlog izađe na javno savjetovanje.
Pozvao je sve – gradove, općine, županije, sve zainteresirane, da se uključe svojim primjedbama, nakon čega će se na razini ministarstva, uključujući radnu skupinu i Državno odvjetništvo, naći najbolje rješenje te s takvim zakonom ići prema Vladi i Hrvatskom saboru, objavila je Vlada RH na svojim stranicama.
U nastavku očitovanje pulske političke platforme MOŽEMO! o prijedlogu ovog zakona:
PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA – OZAKONJENJE PRIVATIZACIJE, GRADNJE I NASIPAVANJA POMORSKOG DOBRA
Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ide za tim da se ozakone sve one nezakonite radnje i prekršaji na pomorskom dobru kojima smo do sada svjedočili i negodovali poput ograđivanja, naplaćivanja, nasipavanja – i gradnje!
Prijedlog Zakona predstavlja veliki korak unazad u odnosu na sadašnje pravo na slobodan pristup pomorskom dobru. Građani/ke Pule jasno su rekli što misle o privatizaciji plaža putem dugogodišnjih koncesija. Radi se o očuvanju kvalitete života ljudi koji žive uz more.
Prva je rečenica u zakonu znakovita: “Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano.” Zatim slijedi dugački popis iznimki koje će dugoročno faktički dovesti do privatizacije pomorskog dobra.
Temelj je u odredbi koja definira da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti i isključiti temeljem koncesije. Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra.
I to se čak ne mora dogoditi putem javnog natječaja već i putem koncesije na zahtjev. Ako želite imati privatnu plažu, privezište ili sidrište “koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja; privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili je cestovni pristup ugostiteljskom objektu znatno otežan” zatražite koncesiju i u nju stavite odredbu o isključivanju javnosti.
Prema novom prijedlogu zakona koncesionari mogu “uz valjanu pravnu osnovu” i graditi na pomorskom dobru i nasipavati ga.
Država može koncesiju na pomorskom dobru dati na 99 godina “kada postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina”. Nedvojbene su kolonizatorske intencije zakona. Kakva je to investicija čiji se povrat ne može očekivati u 50 godina? I onda s 50 godina skočimo ne na 55 ili 60 nego na dvostruko razdoblje?
Županije su do sada mogle davati koncesije na rok do 20 godina i to su pravo mogle prepustiti gradovima i općinama (npr. Gradu Puli koji je za banalni sadržaj poput ski-lifta koncesiju izdao na 20 godina). Sada se trajanje koncesija u nadležnosti županija i JLS produljuje na 30 godina.
Jedna od rijetkih dobrih stvari u zakonu je promjena naziva koncesijskog odobrenja u dozvola jer se tako rješava zabuna zbog sličnosti s koncesijom. Ali nije dobra odredba prema kojoj se “na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije”.
Nema nikakvog razloga za to da se, kao i do sada, gospodarske djelatnosti ne obavljaju na temelju koncesijskog odobrenja – odnosno dozvole.
Prihod od dozvole u cijelosti je prihod JLS dok od koncesija dobiva samo 35%. Želja je predlagača zakona da se omoguće koncesije na plaže na više desetljeća, a gospodarske djelatnosti na plažama obavljat će mali poduzetnici temeljem potkoncesija. Predlagač zato plaže dijeli na javne morske plaže i morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja.
Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su sa izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. A davatelj koncesije, naravno, utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.
Tako bi Ambrela, plaže podno hotela Brioni ili Histria, u turističkim naseljima Zlatne stijene i Verudela itd. mogle u koncesiju uz isključenje javnog korištenja odnosno naplatu. Baš kako je to i bilo predviđeno prethodnim trogodišnjim planovima davanja koncesija na pomorsko dobro, objavili su na Facebooku.
