Večernji list pokrenuo je 2017. godine seriju konferencija pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo”, a danas, dvije godine poslije, organizirana je još jedna kao svojevrsna rekapitulacija prve konferencije, piše portal Hrturizam.hr.
Na panelu „Poljoprivreda i turizam“ održanom u sklopu konferencija jasno se moglo saznati odgovor na pitanje: Zašto je naš turizam loš? Odgovor na pitanje, je jer turizmom potičemo uvoz, umjesto da potičemo lokalnu ekonomiju.
Kao potvrda toj tezi je žalosna činjenica, kako se prema procjenama samo 15 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda završi u turizmu.
Upravo je to jedan od naših glavnih turističkih problema i dokaz kako smo skroz pogriješili u našem turističkom razvoju. Suludo, kontra produktivno i van svake pameti, ali to je nažalost realnost. Upravo smisao turizma je da se potiče lokalna ekonomija, a ne da se potiče uvoz, dok poljoprivreda propada.
„Kada govorimo o plasmanu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u turizmu, imamo dva problema. Prvi je da generalno ne proizvodimo dovoljno hrane, a drugi problem leži u samim proizvođačima koji nemaju ujednačen standard kvalitete i dovoljne količine proizvodnje potrebne za plasman u turizam. Hrvatsku poljoprivredu treba regionalizirati i potpore usmjeriti prema granama koje mogu maksimalno dići proizvodnju i produktivnost, jer bez nje nema konkurentnosti“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Kovačević je pozvao na udruživanje malih proizvođača i istaknuo primjere dobre prakse suradnje hotelskih kuća i lokalnih OPG-ova kroz koju se stranim gostima nude svježi i autohtoni proizvodi.
„Turisti su željni autentičnosti, a hrana i vino pravi su način da upoznaju naše običaje i kulturu“, naglasio je Kovačević, dodavši kako HGK provodi niz aktivnosti kojima želi osvijestiti naše građane da kupuju hrvatsko i time doprinose našem gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta.
Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković izjavila je kako o udjelu domaće hrane u turizmu nema točnih službenih podataka, ali da se, prema njenoj procjeni oko 15 posto poljoprivrednih proizvoda troši u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz.
S tom procjenom se složio i profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta kazavši kako je 15 posto domaće proizvodnje u turizmu i puno i malo. „Malo je jer u ukupnoj potrošnji u turizmu veliki udio hrane dolazi iz uvoza, a puno jer ako bude problema u turizmu, dolazi do opasnosti za naše proizvođače koji gube tržište. Mi imamo i problem potpora jer njihov veliki dio završava u krivim rukama“, pojasnio je Grgić, uz napomenu da godišnje uvezemo 300 milijuna eura voća i povrća.
„Ako bi investirali 300 milijuna eura kroz tri godine, iz EU fondova, banaka i osobnih investicija, mi bi kroz dvije godine povratili uloženo kroz vrijednost proizvodnje“, rekao je Grgić.
Predsjednik Uprave Podravke i predsjednik ŽK Koprivnica Marin Pucar je istaknuo kako Podravka 83 posto svojih proizvoda plasira kroz retail, a 17 posto kroz HoReCa kanale prodaje. „Turistički sektor na Podravku ima utjecaj od 20-ak posto na ukupne prihode u Hrvatskoj, a taj potencijal je još veći. Nastojimo dići udio domaće sirovine u našim proizvodima jer time ne samo da povećavamo izvoz, već i smanjujemo uvoz. Turizam je idealan medij da naše izvozne proizvode promoviramo na uskom teritoriju s puno manjim marketinškim troškovima pa ćemo ove godine krenuti s puno agresivnijom, ciljanom reklamnom kampanjom“, izjavio je Pucar.
