Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je danas nakon sjednice Vlade da je do ubrzanja rasta inflacije u listopadu došlo zbog baznog učinka, to jest jer je lanjskog listopada rast inflacije počeo značajnije usporavati, no naglasio je također da unatoč očekivanom povećanju inflatornih pritisaka do kraja godine, Ministarstvo financija ostaje pri procjeni rasta inflacije u 2024. od tri posto.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Primorac je, pojašnjavajući brži rast inflacije u listopadu, rekao da se radi o baznom učinku, što znači da je lanjskog listopada došlo do usporavanja inflacije, to jest njenog značajnijeg smanjivanja, pa je onda u listopadu ove godine došlo do “ubrzanja”.
Rekao je da je razina inflacije od dva posto uobičajena i normalna, da je do ovog baznog učinka došlo i u drugim članicama EU-a, što je, između ostalog, i najavljivano, pa i od strane čelnice Europske središnje banke Christine Lagarde.
Unatoč očekivanom povećanju inflatornih pritisaka do kraja godine, Ministarstvo financija ostaje pri procjeni rasta inflacije u 2024. od tri posto. Sljedeće godine očekuje se dodatno usporavanje inflatornih pritisaka, a trenutno se prognozira da će inflacija iznositi 2,8 posto.
I tih 2,8 posto predstavlja blago povećanu inflaciju, no nije toliko zabrinjavajuća, rekao je Primorac, podsjetivši i da je hrvatski gospodarski rast nekoliko puta veći od prosjeka EU-a i eurozone, što znači i veću potražnju za dobrima i uslugama, posljedica čega je i određeno povećanje cijena, nešto veće u odnosu na ostale zemlje.
O pohlepi i “šrinkflaciji”
Odgovarajući na pitanje novinara može li se konačno govoriti o određenoj pohlepi koja generira trenutne cijene, Primorac je rekao da povećane cijene, posebice prehrambenih namirnica, su nešto što zabrinjava, pa se stoga i kontinuirano apelira na dionike u proizvodno-prodajnom lancu da cijene utvrđuju društveno odgovorno.
Vlada čini ono što je u njezinoj moći da poveća dohodak građana s najnižim primanjima, kazao je Primorac, podsjetivši na izmjene poreznih zakona, zakona o mirovinskim doprinosima, kao i Vladine pakete pomoći, koji su išli u tom smjeru. Dodao je da se o fenomenu pohlepe raspravlja i na razini Europske unije, kako u smislu povećanih marži pojedinih poslovnih subjekata, posebno u pojedinim sektorima, kao i o pojmu “šrinkflacije”, što znači da cijene nekih proizvoda ostaju iste, no smanjuje im se kvaliteta ili količina.
“To je nešto što je pojava koja postoji u drugim državama, i očito pojedini akteri u tom proizvodno-prodajnom procesu pokušavaju pronaći načine kako da što više zarade”, konstatirao je Primorac.
Ubuduće veće porezno opterećenje za “rentijere” u turizmu
Ministar Primorac odgovarao je i na pitanja novinara vezano uz izmjene i dopune šest zakona u sklopu novog kruga poreznih izmjena, koje bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja iduće godine.
Te izmjene uključuju i podizanje poreznog maksimuma koji lokalne jedinice mogu odrediti po kvadratu stambene jedinice za kratkoročni, turistički najam, na osam eura, kao i rast paušalnog oporezivanja kreveta u turizmu, no pritom nisu prepoznati instituti “domaćina” i “rentijera”. Stoga, na prijedlog ministra turizma i sporta Tončija Glavine, ideja je da se napravi distinkcija u pogledu poreznog tretmana između “domaćina u turizmu”, to jest onih koji uslugu smještaja pružaju u objektima u kojima žive, te “pravih rentijera”.
Kako je pojasnio Primorac, “rentijeri” će tako biti u još nepovoljnijem poreznom tretmanu, dakle porezno opterećenje za njih će biti još veće. To drugim riječima znači da kada do izmjena dođe, što je u resoru Ministarstva turizma, neće biti rasterećenja, već će onima koji će biti prepoznati kao domaćini “bazu” predstavljati trenutno predložena razina poreznog opterećenja, dok će se u idućim godinama dodatnim izmjenama dodatno oporezovati djelatnost “rentijera”.
“Prerano je govoriti o detaljima”
To znači da će od 1. siječnja 2025. svi imati istu razinu poreznog opterećenja, dok bi od 2026. ono trebalo rasti za “rentijere”. “Radi se o poreznim promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2026. Trenutno o tome razgovaramo, tako da je doista prerano da govorimo o bilo kakvim konkretnim detaljima u tom smislu”, rekao je Primorac, odgovorivši na pitanje koliko bi to opterećenje za rentijere trebalo rasti.
Podsjetio je da je trenutno predloženim poreznim izmjenama ambicija izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, s obzirom da je potonji dosad uživao određeni povlašteni status. Naime, u turizmu se plaća paušalni porez po krevetu, a Vlada tako od 1. siječnja predviđa nove raspone za utvrđivanje visine tih paušala, a sukladno indeksu turističke razvijenosti. Općine i gradovi će tako autonomno donositi odluku o visini tog poreza, no unutar raspona koji će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Primorac je podsjetio da trenutno porezno opterećenje za dugoročno iznajmljivanje nekretnine iznosi 8,4 posto, dok izračuni za kratkoročni najam govore o oko tek dva posto.
“To znači da je porezno opterećenje kratkoročnog najma bilo potrebno povećati četiri puta kako bi se dosegnulo opterećenje od 8,4 posto. To je značajno povećanje, ali govori samo koliko je zapravo postojeće porezno opterećenje bilo prenisko. Mi na ovaj način samo izjednačavamo razinu poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma”, izjavio je Primorac.
Rekao je i da je porezno opterećenje najma, kako kratkoročnog tako i dugoročnog, i dalje značajno niže od opterećenja ostalih izvora dohodaka, primjerice plaća. Tako je u budućnosti moguće da bi se porezno opterećenje najma moglo povećavati. “To ne bi bilo ništa neobično niti bi bilo ekonomski nelogično”, ocijenio je ministar financija.
Na pitanje novinara zašto država ne oporezuje svoje nekretnine koje ne koristi, što je i propisano zakonskim prijedlogom, Primorac je rekao da državi nije ambicija da njeni prostori stoje prazni, a da je i nedavno predstavljenom nacionalnom stambenom strategijom predviđeno njihovo stavljanje u funkciju.
Međutim, nije se vidjela svrha da država taj porez plaća, jer bi to značilo da ga plaća de facto novcem poreznih obveznika pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a pri čemu bi ponovno kod sebe zadržavala 20 posto tog poreza.
“Iskreno, to nam se činilo kao računovodstveno-porezno tehnička pojava za koju nismo uopće shvatili koji bi joj bio cilj, osim kao nekakvog kažnjavanja samih sebe”, ocijenio je Primorac.
Naime, kako je predviđeno predloženim zakonskim izmjenama, 80 posto prihoda od poreza na nekretnine će ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.
Primorac je napomenuo i da iz rasprava koje je slušao na tu temu dobio dojam da mnogi “državu poistovjećuju s Vladom”, pa bi na ovaj način trebalo Vladu kazniti. “Međutim, mi državu doživljavamo malo drugačije. Država nije Vladina, već svih građana Hrvatske, pa nema smisla da sami sebi plaćaju porez na određeni dio nekretnina”, smatra Primorac.
Izvor Vlada/Hina
