EU sustav Poreč – Sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda grada Poreča ulazi u završnu fazu provedbe tijekom koje se na gradilištima budućih uređaja trenutno implementira tehnologija pročišćavanja najvišeg stupnja, ugrađuje se strojarska oprema i izvode obrtnički radovi. Budući da će pojedini uređaji biti u funkciji već krajem ove godine, bila je to prilika da porečka komunalna tvrtka Odvodnja pozove danas u obilazak predstavnike gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Lorisom Peršurićem, gradske vijećnike, predstavnike općina Tar-Vabriga, Funtana i Vrsar, članove Skupštine i Nadzornog odbora Odvodnje Poreč i Stručnog povjerenstva za provedbu projekta, te novinare i snimatelje. Najprije su obišli uređaj Poreč-Sjever nedaleko Červara, a kasnije Poreč-Jug, koji se nalazi pored vodenog parka Aquacolors.
Kako su to danas istaknuli predsjednik Uprave i tehnički direktor Odvodnje, Milan Laković i Srđan Mažar, Projekt Poreč jedan je od najvećih projekata u vodnogospodarskom sektoru na ovim prostorima koji se sufinancira sredstvima europskih fondova. Njegova ukupna vrijednost iznosi 501,2 milijuna kuna, od kojih Europska unija sufinancira 74 posto. Ostatak sredstava osigurano je sredstvima jedinica lokalne samouprave, Hrvatskih voda i sredstvima državnog proračuna u jednakom udjelu.
Gradnja prvog uređaja – Poreč-sjever – počela je u svibnju 2018.
Projekt podrazumijeva izgradnju četiri uređaja za pročišćivanje vode (Lanterna – 30.000 ES (ekvivalent stanovnika), Poreč Sjever – 37.000 ES, Poreč Jug – 48.000 ES i Vrsar – 22.500 ES) te postrojenja za solarno sušenje i kompostiranje mulja Košambra, za što je sklopljen ugovor s tvrtkama Suez International i Strabag. Vrijednost ugovora je 291 milijun kuna, koji su sufinancirani putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. U provedbi projekta dosad je realizirano više od 248 milijuna kuna.
Dovršetak radova i puštanje u probni rad četiri postrojenja očekuje se u rujnu ove godine, a za uređaj Vrsar sredinom 2021. godine. Za početak slijedi im probni rad od godinu dana.
Gradonačelnik Peršurić naglasio je da se trenutno u javnim i privatnom sektoru trenutno u Poreču grade investicije vrijedne oko milijardu kuna. Što se tiče Projekta Poreč naglasio je da je njegova najveća vrijednost briga o zaštiti okoliša.
-Kod nas se puno radi i gradi i to se vidi. No, kada govorimo o kanalizaciji i pročistačima, to je onda nezahvalan posao. Naime, u konačnici se to puno ne vidi, jer se većina toga zatrpa. Poreč je pokriven kanalizacijskom mrežom s nešto više od 90 posto, a želja nam je da u idućih nekoliko godina to bude 100 posto. Nakon toga dolaze pročistači a na području Poreča grade se dva velika, što je jako važno zbog zaštite okoliša i održivosti našeg grada. Naime, svake godine imamo sve više stanovnika i turista i zbog toga trebamo stvoriti temeljnu infrastrukturu kako bismo ih mogli i primiti. Kada uređaji budu gotovi neće više ona „prljava“ voda ići u more, nego će ovi uređaji stvarati pročišćenu vodu koju ćemo koristiti za zalijevanje zelenih i drugih površina. Time ćemo zaštititi naš najvrjedniji resurs – more, naglasio je Peršurić.
Nakon izgradnje novog sustava procjenjuje se da će količina obrađene vode iznositi 2,8 milijuna kubika godišnje. Tako pročišćena voda koristit će se za zalijevanje zelenih površina, za pranje i ispiranje izgrađenih kanalizacijskih sustava pri redovnom održavanju, potom pranje javnih površina, za potrebe protupožarne zaštite i zalijevanje sportskih terena.
Još nekoliko zanimljivih podataka – u prvoj fazi EU projekta Poreč dovršena je izgradnja i rekonstrukcija 84,1 kilometara kanalizacijske mreže, izgrađene su 32 nove crpne stanice, te rekonstruirano i modernizirano 50 postojećih stanica. Cijeli sustav javne odvodnje implementiran je u novi geografsko-informacijski sustav i nadziran daljinski putem nadzorno-upravljačkog centra. Također, nabavljena su nova vozila i oprema za održavanje i čišćenje kanalizacijske mreže, kao i za kontrolu i snimanje kanalizacijskih kolektora.
U sklopu obilaska gradilišta prezentiran je napredak radova na postrojenjima. Posjetiutelji su razgledali izgrađene objekte kao što su: predtretmani otpadne vode, bazeni biološke obrade, zgrade ultrafiltracije otpadne vode i upravne zgrade. Na postrojenjima je još izveden spremnik za pročišćenu vodu, zgrada aeracijskih puhala, dizel agregata i elektroupravljanja, te garaže za smještaj kamiona za održavanje sustava. Na navedenim objektima se trenutno izvode obrtnički radovi i montira strojarska oprema, odnosno implementira tehnologija pročišćavanja otpadnih voda. Prisutnima je također prezentiran proces pročišćavanja otpadnih voda bio-membranske tehnologije, od prikupljanja sirove otpadne vode do skladištenja i distribucije pročišćene vode.
Na lokaciji gradilišta za uređaj Poreč – sjever gradi se još i postrojenje za solarno sušenje mulja, na kojem će se obrađivati 60 % komunalnog mulja sa svih uređaja, te će se gotova sirovina moći koristiti kao gorivo u procesu spaljivanja, odnosno za proizvodnju energije. Također, nakon sušenja, moguće ga je koristiti za sanaciju oštećenih dijelova zemljišta, miješanjem s drugim materijalima u građevinarstvu te za prekrivanje odlagališta otpada.
“Mulj nastao kao nusprodukt pročišćavanja voda postupkom kompostiranja pretvarat će se u resurs koji će se moći koristiti u poljoprivredi”, istaknuo je Ljubomir Novoselić, voditelj projekta u ime Sueza Internationala.
Za predodžbu razmjera ovog značajnog građevinsko-tehnološkog obuhvata dovoljno je napomenuti da se uređaji za pročišćavanje izvode na ukupnoj površini zemljišta od 70.000 kvadratnih metara, da je za smještaj objekata izvršeno 68.000 kubika iskopa, a za izgradnju istih izliveno 18.000 kubika betona najviše klase čvrstoće i utrošeno 2.000 tona armaturnog čelika.
Radove na postrojenjima izvode u konzorciju renomirane svjetske tvrtke Suez International iz Francuske i Strabag iz Austrije, koje su za potrebe izgradnje, uz lokalnu građevinsku operativu, angažirale još 20 podizvođača radova, te na gradilištima radove izvodi približno 160 djelatnika, sa 30 raznih građevinskih strojeva i uređaja.
