Pandemija koronavirusa ozbiljno je uzdrmala hrvatsko gospodarstvo, a posebice je teško pogođen turizam, sektor po kojem je Istra najprepoznatljivija. I dok mnoge općine i gradovi sa strahom dočekuju sezonu, jer je pitanje koliko će stranih turista moći ili smjeti doći, a o tome im ovise prihodi, provjerili smo kakva je situacija u Žminju, općini u kojoj je poduzetnička aktivnost iznimno jaka. A, pokazalo se u uvjetima ove krize, i iznimno žilava.
Razgovarali smo s načelnikom Žminja Željkom Plavčićem, koji je istaknuo da su poduzetnici prilagodili poslovanje novonastaloj situaciji te, ovisno o djelatnosti, smanjili gospodarsku aktivnost. No, u većini slučajeva, aktivnost nije izostala već je u skladu s preporukama struke nastavljena uz povećan oprez.
-Slijedom navedenog i općinski proračun ne bi trebao pretrpjeti veće štete i slabije punjenje uslijed novonastale situacije jer je kriza i otežano poslovanje u 2010. godini bila dobra pouka da se treba spremiti za sve moguće scenarije te su naši poduzetnici spremno dočekali nenajavljenu pandemiju.
Izvozno orijentiranim poslovanjem te trgovinskim saldom u plusu od preko 20 milijuna kuna, žminjski poduzetnici trenutačno ne bilježe kritične situacije, ali djeluju i posluju oprezno brinući se za budućnosti poslovanja i svojih djelatnika, navodi Plavčić.
U pomoć im je pritom uskočila i Općina.
-Aktivnim mjerama pomoći Općina Žminj pokušava rasteretiti poduzetnike zahvaćene pandemijom od nameta koji ne predstavljaju uteg, ali svakako da rasterećenje u bilo kojem obliku dobro dođe u vrijeme kada se svi moramo konsolidirati te solidarizirati sa situacijom misleći na dugoročnu dobrobit svih dionika, navodi Plavčić.
Općina Žminj s oko 4.000 ljudi u zadnjih je desetak godina postala u pravom smislu riječi gospodarski jedna od najjačih općina u Istri. Plavčić ističe da u njihovoj općini posluje više od 230 pravnih subjekata koji ostvaruju više od pola milijarde kuna godišnjih prihoda s neto dobiti od 58 milijuna kuna.
-U Žminju nezaposlenost nije pojam kojega analiziramo, već je to deficit radne snage s kojom se aktivno borimo provodeći mjere aktivnih demografskih politika pritom zadržavajući mlađe stanovništvo na području općine, naveo je načelnik.
Na upit koliko na njihovo poslovanje utječe pad aktivnosti u turističkom sektoru Plavčić odgovara da ih to neće puno dotaknuti.
-S obzirom da turistička aktivnost u Žminju predstavlja prema prihodima neznatnu gospodarsku granu koja se, ovisno o godini, nalazi na 8. ili 10. mjestu, sam pad turističke aktivnosti ne bi trebao uvelike utjecati na gospodarska kretanja kao niti na razvojne projekte u Općini Žminj koja i dalje bilježi porast broja poduzetnika, proračuna i – ono najvažnije – porast broja stanovnika. To je dokaz da je Žminj mjesto pogodno i ugodno za kvalitetan život s visokim životnim standardom, ističe načelnik.
Kvalitetan i pogodan geostrateški položaj Općine Žminj kao i izuzetno povoljna poduzetnička klima te radišni stanovnici kumovali su konstantnom porastu i širenju industrijske zone Žminj. Na više od 35 hektara na samom ulazu u Žminj pozicioniralo se dvadesetak poduzetnika koji svoju gospodarsku aktivnost obavljaju upravo u središtu Istre.
S tog mjesta im do najudaljenijih kutka Poluotoka treba oko pola sata, što Žminj čini pravim središtem. Stoga ona dobra stara poslovica kod nas glasi “ako u Italiji svi putevi vode u Rim, onda u Istri svi putevi vode u Žminj”.
-Vrtić, škola, kvalitetna zdravstvena i socijalna skrb kao i visoki standard života u tradicionalnoj sredini koja ne gubi vlastiti identitet već ga njeguje i čuva, preduvjeti su zadržavanja stanovništva na području općine čime se i gospodarstvenicima omogućava kvalitetna, stabilna, obrazovana i dostupna radna snaga što naši poduzetnici prate kvalitetnim primanjima radnika, kao i konstantnim ulaganjem u njih te infrastrukturu, zaključio je načelnik Plavčić.
