Istarski župan Boris Miletić održao je jučer u Pazinu drugu koordinaciju s istarskim gradonačelnicima. Glavni razlog sazivanja koordinacije je aktivno uključivanje svih istarskih gradova i općina u proces odgovornog gospodarenja otpadom u Istri, a za što je nužno pristupiti vlasničkom restrukturiranju Kaštijuna, odnosno izmjeni društvenog ugovora. Predloženo je formiranje radnog tima za izmjenu društvenog ugovora s 9 članova, od kojih bi njih 7 bili predstavnici područja bivših općina (Puljština, Rovinjština, Labinština, Poreština, Bujština, Buzeština i Pazinština), te po jedan predstavnik Kaštijuna i Istarske županije.
Kako je naglasio župan Miletić, pri okončanju procesa vlasničkog restrukturiranja ključno će biti rješavanje dva tehnička problema: smanjenje udjela količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu i smanjenje vršnog opterećenja dovoza otpada na Kaštijunu u srpnju i kolovozu zbog utjecaja turističke sezone. Naime, ŽCGO Kaštijun je dovršen projekt, on je tehnički i tehnološki realiziran, a ovi se problemi trebaju riješiti u suradnji s gradovima i općinama, odnosno s njihovim komunalnim poduzećima.
U uvodnome djelu prisutnima su se obratili načelnik SCZ IŽ Dino Kozlevac i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo IŽ Aleksandar Stojanović koji su se osvrnuli na aktualnu epidemiološku situaciju u Istri. Izrazili su zahvalnost čelnicima istarskih gradova na dobroj suradnji i odgovornosti tijekom turističke sezone, što je zasigurno doprinijelo odličnim brojkama te sigurnosti okruženja za građane i goste. Prema njihovim riječima, incidencija zarazom na Poluotoku je i dalje najbolja u Hrvatskoj, a budući da je počela nova školska godina i u obrazovnom sustavu postoji fluktuacija velikog broja djece i odraslih, pozorno se prati školski sustav. Ono što je važno nema žarišta, a broj novozaraženih raspoređen je po cijeloj Istri.
Uslijedilo je izlaganje ravnatelja županijske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj Marinka Rade o uspostavi Centra za ranu dječju rehabilitaciju. Naime, oko 150 djece s neurorizikom rađa se svake godine u Istarskoj županiji (7 do 8 % svih poroda), a kako se djecu prati do njihove 7. godine života, to čini najmanje 1.050 djece i obitelji, što Bolnica već sada pokriva kroz pilot projekt, ali je cilj dugoročno i sustavno pružanje ove usluge našim najmlađim građanima.
– Time rješavamo problem čestih putovanja velikog broja obitelji u KBC Rijeka i KBC Zagreb radi praćenja i liječenja ove najranjivije populacije, te im omogućavamo zdravstvenu zaštitu u blizini njihova mjesta prebivališta ili boravišta. U samo prvih 7 mjeseci ove godine, Tim za ranu intervenciju registrirao je 481 postupaka, uz nagli trend rasta već od svog osnutka. Dokazali smo da postoji potreba, no ona se može sustavno rješavati samo osnivanjem Odjela za dječju rehabilitaciju gdje će se najmlađi pacijenti sustavno i dugoročno pratiti, naglasio je Rade koji je predložio obnovu i prenamjenu djela Bolnice upravo u tu svrhu te je pozvao gradonačelnike na uključivanje u projekt koji je od iznimne važnosti za svu istarsku djecu. Gradonačelnici su prihvatili inicijativu čime su još jednom pokazani istarsko zajedništvo i solidarnost.
Izvor Istarska županija
