in

KAŠTEL U SVETVINČENTU – Rezidencija obitelji Castropola: Morosini gradili, a Grimani obnavljali

Foto Istarska županija - Savičenta

Donosimo ciklus o istarskim kaštelima. Danas predstavljamo priču o Savičenti iz publikacije Istarske županije pod nazivom “Istarski kašteli”.

Najslikovitiji podsjetnik na istarsko srednjovjekovlje
Kaštel Morosini-Grimani u Savičenti danas je najslikovitiji podsjetnik na istarsko srednjovjekovlje. Monumentalni, dobro očuvani i obnovljeni kaštel pravokutnog tlocrta s istaknutim tornjevima i prostranim unutarnjim dvorištem jedan je od najreprezentativnijih primjera istarske medievalne ostavštine. No, većinu svoje srednjovjekovne povijesti Savičenta
je provela bez ikakvih fortifikacija, kao jednostavno selo.

Foto Istarska županija - Savičenta
Foto Istarska županija – Savičenta

Službena rezidencija obitelji Castropola
Najranija povijest mjesta i dalje je obavijena velom tajni. Prvi pisani spomen Savičente seže u papinsku potvrdnicu izdanu 1177. godine u kojoj se lokalitet navodi kao crkveni posjed Porečke biskupije. Svjetovno vlasništvo, medutim, dijelili su porečki biskupi i akvilejski patrijarsi.
U XIII. stoljeću jurisdikcija nad Savičentom koncentrirala se u rukama kuće Castropola, dinastije koja je vladala Pulom vjerno podržavajući akvilejsku i porečku crkvu. Budući da je u to doba već postojala službena rezidencija obitelji Castropola u Savičenti, vrlo je vjerojatno da su upravo ovi vladari Pule postavili temelje iz kojih se kasnije razvila monumentalna utvrda koja mjestom dominira do danas. U jeku sukoba izmedu grofova Goričkih i akvilejskih patrijarha u prvoj trećini XIV. stoljeća Castropole su, podržavajući potonje, pretrpjele veliku štetu od vojnih snaga pod vodstvom Devinskih i Rihemberka.

U tim je ratnim pustošenjima, koja su, između ostaloga, rezultirala i prelaskom Pule pod vlast Venecije, nastradala i Savičenta. Posljednji član kuće Castropola koji je vladao Savičentom, a koja je u to doba još uvijek selo, bio je Folker koji je umro bez potomstva u drugoj
polovici XIV. stoljeća. Savičentu je naslijedila njegova sestra Nicoletta, udana za mletačkog plemića Andreu iz istaknute plemićke kuće Morosini. Međutim, Nicolettini sinovi uspjeli su se izboriti samo za dio Savičente, drugi dio prešao je u ruke grofova Goričkih te potom, 1374. godine, pod vlast Habsburgovaca. Godine 1380. austrijski vojvode prepuštaju Savičentu svom vjernom vitezu Hugonu VIll. od Devina, koji je u to doba bio najmoćniji vlastelin u čitavoj regiji. Ovaj dio posjeda u rukama Devinskih i poslije njihovih nasljednika Walseea, očito je bio značajniji od onoga za koji su se izborili Morosini. Naime, sve do druge polovice XV. stoljeća
Savičenta se ubraja u posjede austrijske Istre pod kontrolom delegiranih kapetana u Pazinu.

Foto Istarska županija - Savičenta
Foto Istarska županija – Savičenta

Morosini grade, a Grimani obnavljaju kaštel
Tek krajem XV. stoljeća, nakon što je 1470. kuća Walsee prodala Habsburgovcima sve svoje posjede u lstri i Krasu, izrijekom uključujući i Savičentu, uspjelo je obitelji Morosini objediniti sva prava nad ovim vlastelinstvom.
Upravo u tom periodu počinje sudbonosna izgradnja kaštela koja će zauvijek promijeniti tijek povijesti Savičente. Nova era za ovo mjestašce započela je tako 1485. godine, kada je službeno podignut kaštel Morosini.
Obitelj Morosini vladat će Savičentom do sredine XVI. stoljeća kada ženidbenim vezama vlast prelazi na obitelj Grimani koja će se nastaviti skrbiti o svom zdanju. Kroz cijeli taj period Savičentom su ravnali delegirani kapetani sa sjedištem vlasti u samom kaštelu u skladu s lokalnim statutom iz 1523. godine. Marino Grimani 1589. godine obnavlja kaštel koji tada poprima konture po kojima je danas poznat.
lako je kao pogranični teritorij pretrpjela štete u mnogim ratovima između Venecije i Habsburgovaca, Savičenta i njen monumentalni kaštel, centri u kojima kontinuitet života nije prestao do danas, uplivali su u suvremeno doba u znatno boljem stanju negoli većina istarskih srednjovjekovnih utvrda.

Foto Istarska županija - Savičenta
Foto Istarska županija – Savičenta

Atraktivan kulturno-turistički dragulj Istre
Kaštel, najstarija građevina na renesansom trgu, bio je saniran i renoviran u prvoj polovici XX. stoljeća. U punom je sjaju zasjao nakon obnove 2020. godine i danas je glavna kulturno-turistička atrakcija. U kaštelu i podno njegovih zidina ljeti se održavaju različite manifestacije, uključujući svjetski poznati Festival plesa i neverbalnog kazališta te Srednjovjekovni festival.
Preko razvojnog programa KulTERRA – Revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa”, najvećim dijelom financiranog bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, srednjovjekovni dragulj Savičente prolazi kroz novu fazu obnove i opremanja, a već sada spada u sam vrh najatraktivnijih kulturno-turističkih destinacije Istre.
 

Foto Istarska županija - Savičenta
Foto Istarska županija – Savičenta

Nova era za Savičentu, koja je većinu svoje srednjovjekovne povijesti provela kao selo, počinje 1485. kada je službeno podignut kaštel Morosini.

Kaštel Morosini-Grimani u punom je sjaju zasjao nakon obnove 2020. Danas je glavna kulturno-turistička atrakcija u Savičenti. Tu se ljeti održavaju različite manifestacije, uključujući svjetski poznati Festival plesa i neverbalnog kazališta te Srednjovjekovni festival.

Autor teksta dr. Josip Banić

Izvor teksta – Istarski kašteli, publikacija u izdanju Istarske županije

Fotografije nastale u okviru TAKE IT SLOW projekta Programa CBC INTERREG VA Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u okviru kojeg je Istarska županija otvorila posjetiteljski centar Kuća kaštela u Momjanu

Foto Istarska županija - Savičenta
Foto Istarska županija – Savičenta

O projektu

Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti (TAKE IT SLOW) predstavlja strateški projekt INTERREG VA CBC Italija Hrvatska programa 2014-2020 koji će upravljati i promovirati jadransku regiju kao zelenu, pametnu, održivu, dostupnu prekograničnu turističku destinaciju usmjerenu promociji koncepta sporog turizma. 

Opći cilj projekta je povećati prosperitet i potencijal zelenog rasta mediteranskih otoka, priobalja i unutrašnjosti projektnog područja kao visoko specijaliziranih TAKE IT SLOW destinacija, stimuliranjem prekograničnog partnerstva radi postizanja opipljivih promjena u upravljanju destinacijama. Projekt će se usredotočiti na potencijale prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničke prekogranične jadranske turističke destinacije omogućavajući regionalnim i lokalnim dionicima razmjenu znanja, razvoj i provedbu pilot-projekta te testiranje novih politika, proizvoda i usluga.

U okviru projekta TAKE IT SLOW otvorit će se Posjetiteljsko interpretativni centar Kuća istarskih kaštela, koji će se umrežiti i promovirati zajedno s ostalim centrima i lokalitetima prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji. U centru će se prezentirati kulturna ruta istarskih kaštela, tipični proizvodi i gastronomija kao nišni sektori koji otvaraju nove mogućnosti prezentacije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine.

Provedba projekta službeno je započela online kick-off sastankom projektnih partnera održanim 29. i 30. srpnja 2020.godine.

Link na stranicu programa: https://www.italy-croatia.eu/

Projekt: Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti 
Akronim: TAKE IT SLOW
Programe: Interreg V-A Italija-Hrvatska CBC Program 2014-2020
Trajanje: 01. lipnja 2020. godine – 31. prosinca 2022. godine
Budžet: 3.764.695,71 EUR 
Financiranje: 85% Europski regionalni razvojni fond, 15% partnerske organizacije
Vodeći partner: Dubrovačko-neretvanska županija
Projektni partneri: Javna ustanova razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia-Romagna, Regija Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Konzorcij javnog teatra Puglia i pridruženi partner Regija Puglia.

Stara škola u Vrsaru - Foto Tanja Kocijančić

VRSARSKA vijećnička pitanja: Poznato kolika je šteta od požara u staroj školi

kaštel-tar-tanja kocijančić

TAR: Natječaj za štandove pri kraju