Nagrada OPUS HISTRIAE za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi u 2020. godini
Povjerenstvo u sastavu: Mihovil Dabo (predsjednik), Neža Čebron Lipovec (članica), Robert Doričić (član), dodijelilo je nagradu OPUS HISTRIAE za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi 2020. Nataši Nefat “za uspješan dovršetak dugotrajnog i zahtjevnog projekta obnove kaštela Petrapilosa koji predstavlja primjer
kvalitetnog oživljavanja i prezentacije istarske graditeljske baštine na dojmljivom primjeru jedne srednjovjekovne utvrde”.
NATAŠA NEFAT (Pula, 1973), povjesničarka umjetnosti, arheologinja i konzervatorica – viša savjetnica za pokretna i nepokretna kulturna dobra u Konzervatorskom odjelu u Puli Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od 2000. godine vodila je mnoge programa istraživanja i obnove kulturnih dobara na području Istre, među kojima posebno treba istaknuti projekt obnove kaštela Petrapilosa te dugogodišnje projekte obnove crkve sv. Jurja Starog i fortifikacijskog sustava u Plominu, župne crkve sv. Stjepana u Motovunu, klaustra pavlinskog samostana u Svetom Petru u Šumi, samostana Svetog Franje u Puli te crkve sv. Jeronima u Humu.
Osim nepokretnih, angažirana je na restauraciji pokretne umjetničke baštine, poput drvene skulpture Paola Campse (oltar iz Motovuna), drvenog romaničkog Raspela iz Gračišća, gotičke Bogorodice s Djetetom iz Mutvorana i drugih. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite i obnove kulturne baštine te enciklopedijskih jedinica. Doktorandica je Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za povijest umjetnosti.
Priznanje SUMMA HISTRIAE za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području 2020. godine
Priznanje SUMMA HISTRIAE za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području 2020. godine Vijeće Humanističkog društva Histria, pod predsjedanjem Roberta Matijašića, dodijelilo je priznanje SUMMA HISTRIAE za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području Miroslavu Bertoši “za iznimna postignuća u istraživanju povijesti sjevernoga Jadrana u ranome novom vijeku, koja su otvorila put novim historiografskim pristupima prošlosti i sadašnjosti Istre”.
MIROSLAV BERTOŠA (Beograd, 1938), povjesničar. Redoviti sveučilišni profesor, znanstveni savjetnik, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci. Bavi se gospodarskom i društvenom poviješću Istre od XVI. do konca XVIII. stoljeća, ponajprije etničkim, migracijskim, kolonizacijskim, povijesno demografskim i kulturno antropološkim temama.
U više od pet desetljeća objavio je oko 1.000 bibliografskih jedinica od čega dvadesetak monografija proizašlih ponajviše iz proučavanja izvornog arhivskog gradiva. Godine 2020. predstavljena je knjiga Historabilije XVI.-XVIII. stoljeća. Mali svijet Istre u doba Venecije koja predstavlja novu zaokruženu cjelinu od arhivskih tema, već promišljenih i objelodanjenih, koje ukazuju na nova viđenja i mogućnosti njihova tumačenja.
Također se priopćuje da se, s obzirom na izvanredno zdravstveno stanje, podjela nagrada ove godine neće održati kao ni uobičajena konferencija za novinare na kraju godine u kontekstu Activitas Histriae.
Izvor Humanističko društvo Histria
