Kao što ste imali priliku pročitati u našem prošlogodišnjem razgovoru sa županijskim pročelnikom za kulturu i zavičajnost, Vladimirom Torbicom, 2020. godina kulturi je zadala značajan udarac. Pritom su najviše bile pogođene izvedbene umjetnosti, ali su krizu osjetili i svi ostali, od umjetnika do kulturnih djelatnika. Ove je godine, ponovno za portal Istra Terra Magica, pročelnik Torbica prokomentirao kako se kultura počela oporavljati tijekom 2021. godine, te kako će to nastaviti činiti i u ovoj, 2022. godini.
Događanja u protekloj godini
Prema sredstvima koja su u proračunu Istarske županije namijenjena za kulturu, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije protekle, 2021. godine, upravljao je s oko 20-ak milijuna kuna, od čega je veći dio otišao na ustanove čiji je županija osnivač, oko 9 milijuna, dok je 11 milijuna namijenjeno ostalim ustanovama i udrugama, zatim gradovima, općinama i pojedincima kao i međunarodnim suradnjama, te Programu javnih potreba.
U sklopu navedenog Programa financirano je 169 različitih projekata, programa i međunarodnih suradnji, od kojih, usprkos pandemiji, nije realizirano tek 4 ili 5 manifestacija. Među njima najpoznatiji je Legendfest, koji zapravo nije realiziran tek u klasičnom smislu, uživo, ali je zato prošlogodišnje izdanje pronašlo rješenje u snimanju dokumentarca.
I mnoge su druge manifestacije svoj put do publike pronašle kroz neke, kulturi dosad manje uobičajene prakse, kao što je to elektroničkim putem, pa je tako 2021. godina donijela niz vrijednih događanja, uz neminovnu prilagodbu i reorganizaciju.
Ostvarene su brojne nagrade, od kojih izdvajamo onu istarskog Povijesnog i pomorskog muzeja na nacionalnoj razini, otvoreno je mnoštvo izložbi suvremene umjetnosti, ljeto je već tradicionalno sa sobom donijelo niz manifestacija, u Muzeju suvremene umjetnosti Istre istaknuta je bila i izložba o rovinjskom likovnom krugu, a Sajam knjiga, koji je 2020. godine bio odgođen, prošle je godine imao čak dva izdanja.
Osim toga, naglasiti treba kako se 2021. godine petogodišnji trud napokon isplatio, pa je tako istrovenetski dijalekt postao dijelom zaštićene nematerijalne kulturne baštine pri Ministarstvu kulture.
Staza kulture: novi kulturni proizvod za domaću publiku
Početkom pandemije, 2020. godine, kultura je išla dalje posebice u pogledu zaštite spomeničke baštine zbog toga što navedeno nije vezano uz direktan kontakt s publikom. Krenulo se tako u realizaciju zahtjevnog i kompleksnog projekta, onog staze kulture.
Radi se o umrežavanju kaštela, sa središtem u Momjanu i freski, sa središtem u Draguću, čime bi se ponudio privlačan kulturni proizvod u prvom redu za domaće ljude koji nisu upoznati s ovim istarskim bogatstvom kao i za goste poluotoka.
Kako saznajemo, do sada je uređena Kuća fresaka u Draguću, dok je početak staze kaštela, Kuća kaštela u Momjanu, pri kraju, a za koju se planira otvorenje najkasnije početkom lipnja. Zamišljena je kao posjetiteljski centar koji će nizom manifestacija umrežiti kaštele. Njime se želi, objašnjava pročelnik Torbica, postići poboljšanje vidljivosti naših spomenika među domaćim stanovništvom i gostima.
Nakon toga, uslijedit će nadogradnja same staze, što podrazumijeva umrežavanje svih kaštela. Opremanje i digitalizacija Kuće kaštela bit će financirani iz prekograničnog projekta „Take it slow“ s oko 2 milijuna kuna, a s ciljem da ona postane referentno mjesto za dolazak znanstvenika i umjetnika u svrhu znanstvenog izučavanja i kulturne promocije.
Radi se o prvom koraku većeg plana. Naime, Torbica navodi kako su počeli razgovori s regijom Friuli Venezia Giulia i Regijom Veneto, kako bi dugoročno ova staza postala staza sjevernojadranskih kaštela, a projekt će se kandidirati za EU fondove.
„Prošlu je godinu, za razliku od 2020., obilježio velik pomak u kulturi. Gotovo su se sve manifestacije održale, neke uživo, dok se veliki dio značajno pomaknuo prema digitalnom, a neke su manifestacije uspješno prihvatile obje varijante pa su tako događanja prenosile uživo putem društvenih mreža. Ta je praksa uhvatila korak, pa su se javili i novi programi poput Fontes Istrie medievalis, Istarskih novina online, koncerata Tamare Obrovac ili pak Istarskog zavičajnog kviza, koji se održavaju isključivo digitalnim putem“, navodi Torbica, te objašnjava kako je kultura stvarana za iznošenje publici uživo, no kako je ova varijanta svakako bolja od otkazivanja događanja.
Stoga, zaključuje kako je prethodna godina bila „kulturno uspješna“, ali s naglaskom na neuobičajeno.
Donošenje Istarske kulturne strategije „prebačeno“ za ovu godinu
Velik i dugoočekivani zadatak „zakazan“ za prošlu godinu bio je donošenje Istarske kulturne strategije. Nažalost, isti se prenosi na ovu, 2022. godinu kako zbog korone koja je onemogućila okrugle stolove, tako i zbog subjektivnih zdravstvenih razloga onih koji na strategiji rade.
Nova će strategija vrijediti sve do 2027. godine, a u njezinu se izradu krenulo prije mjesec dana, kada se sedam Vijeća za kulturu Istarske županije sastalo s autorom strategije, Davorom Miškovićem, kako bi dalo svoj osvrt na dosadašnju situaciju, kao i iznijelo nove ideje, predložilo eventualno uvođenje novih pravaca razvoja i ostalih promjena. Do sredine ožujka trebala bi biti gotova skica strategije, s kojom bi se ponovo prvo upoznala kulturna Vijeća.
Nadalje, ona se ponovno sastaju i daju svoje primjedbe, a zatim bi uslijedili okrugli stolovi po većim istarskim gradovima. U međuvremenu, pokušat će se sazvati stručne skupove po pojedinim segmentima poput muzeologije, književnosti, baštine i ostalih, nakon čega tijekom ljeta ili jeseni slijedi javno savjetovanje koje je zakonska obveza pa će stoga cjelokupni tekst biti dostupan putem interneta, pri čemu će svatko imati pravo dati svoje primjedbe i prijedloge koje će pregledati struka.
Također, ako to bude bilo moguće, strategiju bi trebalo iznijeti i na Istarskom saboru kulture, a konačnu odluku donosi županijska skupština.
Aktualna strategija obuhvatila je razdoblje od 2014. do kraja 2020. godine, a spomenimo i kako je Istarska županija zapravo jedina u Hrvatskoj koja se može pohvaliti kulturnom strategijom. Plan koji je u izradi bit će usklađen s europskom financijskom perspektivom, nacionalnom strategijom, te županijskom strategijom razvoja. Temeljem novog dokumenta moći će se lakše prijavljivati projekti i programi za europske fondove.
Projekti i programi tijekom 2022. godine
Otprilike ista sredstva kao i prošle godine, oko 20 milijuna kuna, osigurano je za projekte u kulturi i ove godine. Za udruge je zatvoren natječaj, te će njima biti dodijeljeno 2 milijuna i 200 tisuća kuna. Ustanovama, gradovima, općinama i pojedincima dodijeljeno je oko milijun i 600 tisuća kuna još krajem prosinca.
Od značajnih projekata, prvi je na redu otvaranje novog stalnog postava Etnografskog muzeja u Pazinu, a možemo ga očekivati tijekom travnja.
Također, Torbica napominje kako je u suradnji s Gradom Pulom ponovno potpisan trogodišnji ugovor o financiranju velikog događanja, već tradicionalnog Sajma knjiga, a napominjemo kako su prošlogodišnja dva izdanja bila iznimka, te kako se termin početkom prosinca pokazao najprimjerenijim.
Izdvajamo još jedan vrijedan projekt, a to je dogradnja muzeja Gallerion u Novigradu i uređenje budućeg muzeja ribarstva za koji je potrebno oko 2 milijun kuna. Prodajom poslovnih prostora u vlasništvu Grada Novigrada prikupljen je novac za navedeni projekt, dok su inicijalna sredstva od 750.000 kuna dobivena putem LAG natječaja. Planirano je tako ove godine započeti s izgradnjom muzeja ribarstva na mjestu ruševne zgrade i dvorišta pokraj sadašnjeg Galleriona.
„Novigrad je grad s velikim brojem ribarskih barki po glavi stanovnika. Imamo tradiciju i mnoštvo priča, pa će tako muzej prikazivati kombinaciju materijalne i nematerijalne baštine, uz karakteristična plovila, alatke, mreža za izlov ribe i drugo. Nastojali smo također uklopiti jezik, fešte i tradiciju“, objašnjava Torbica o ovom hvalevrijednom projektnom zadatku.
Na ovako bogatom programu, koroni usprkos, Torbica je zahvalio svim ljudima koji rade u kulturi, kao i onima koji je financiraju jer, navodi, često nije jednostavno u proračunu uz brojne zahtjeve pronaći odgovarajuća sredstva.
„Razgovorima i dogovorom postižemo kvalitetne programe, što dovodi do podizanja kulture na visoku razinu. To činimo sami sebi – trebamo učiniti život ljepšim, a uz kulturu je to i moguće“, zaključio je županijski pročelnik za kulturu.
