U organizaciji Zavičajnog muzeja Poreštine, Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Državnog arhiva u Pazinu od 25. do 27. svibnja u Istarskoj sabornici u Poreču održan je jedanaesti međunarodni znanstveni skup Istarski povijesni biennale s temom „Villae, rustici, agricolae…: o selu i seljaštvu u povijesti na jadranskom prostoru“.
Pozdravne su govore u ime organizatora uputili ravnateljica porečkog muzeja dr. sc. Elena Uljančić, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta u Puli izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak Kliman, koja je prenijela pozdrave ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, te zamjenik gradonačelnika Grada Poreča-Parenzo Ugo Musizza. Uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s prošloga skupa pod naslovom „Corpus, carnalitas…: o tijelu i tjelesnosti u povijesti na jadranskom prostoru“.Zbornik je u ime uredništva predstavila prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko, dok su o sadržaju i doprinosu zbornika hrvatskoj historiografiji govorili doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup i Gaetano Benčić, prof.
Istarski povijesni biennale održava se od 2003. godine, pri čemu se svaki put obrađuje jedna od tema iz povijesti svakodnevice. Po svojoj orijentaciji (povijest svakodnevice), kao i po izabranim temama, predstavlja jedinstven skup u Hrvatskoj, pa i šire, na jadranskom prostoru. Ove je godine bio posvećen selu i seljaštvu u povijesti na jadranskom prostoru. Rezultate svojih istraživanja na ovogodišnju temu predstavilo je 23 znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Sudionici su u svojim izlaganjima prikazali različite mogućnosti istraživanja sela i seljaštva preko više vrsta povijesnih izvora za različita povijesna razdoblja – od prapovijesti i antike preko srednjega i ranog novog vijeka do suvremenoga doba. Izlaganja su bila podijeljena u više dijelova, odnosno tematskih sekcija, a održavala su se na četiri jezika: hrvatkom, talijanskom, slovenskom i engleskom.
Prvoga se dana selo i seljaštvo promatralo kroz povezanost grada i sela, odnosno grada i njegove okolice te kroz agrarnu politiku vidljivu iz isprava, notarskih zapisa, statutarnih odredbi i drugih pisanih isprava (Zdenka Janeković Roemer (Dubrovnik): Okolica kao opće dobro, bonum commune – selo i seljaci u okviru dubrovačke gradske općine u 13. i 14. st.; Darja Mihelič (Ljubljana): Kmet in njegova agrarna dejavnost v gospodarstvu srednjeveškega mesta (Piran, 13. in 14. stoletje); Despina Vlassi (Venecija): La politica agraria di Venezia nello stato da mar dello Ionio (XVIII sec.). Il caso di Cefalonia). Prva sesija sljedećeg dana bila je posvećena selu iz arheološke i kulturološke perspektive (Klara Buršić-Matijašić (Pula): Gradina – kašteljer, selo ili grad; Robert Matijašić (Pula): Grad i selo u antici istočnojadranskih kolonija; Sara Hajdinac (Kopar): Pisna in kulturna dediščina glagoljašev v zaledju severozahodne Istre; Lena Sadovski (Beč): I contadini di Spalato tra Venezia, Poglizza e gli Ottomani). Druga sesija drugoga dana bila je posvećena temama položaja i svakodnevice seljaštva (Ivan Majnarić (Zagreb): Koprena interpretacije: seljaci hrvatskog srednjovjekovlja; Neven Budak (Rijeka): Tko su bili servi na području srednjovjekovne Slavonije?; Danijela Doblanović Šuran (Pula): Granične diferencije: sukobi dugoga trajanja vodnjanskog komuna sa susjedima (14. – 16. st.); Marija Mogorović Crljenko (Pula): Selo u gradu – primjer Rovinja i Novigrada u 16. st.; Zrinka Novak (Zagreb): Život stanovnika rapskoga distrikta početkom ranoga novog vijeka). Posljednji dio drugoga dana bio je posvećen selu kroz promatranje simbola i rituala, kroz srednjovjekovne i ranonovovjekovne urbare, statute, spisateljska djela (Robert Kurelić (Pula): Simboli i rituali na “dnu piramide”; Denis Visintin (Poreč): Organizzazione produttiva e paesaggio agrario nei villaggi dell’Urbario del contado di Pisino del 1578; Maja Ćutić Gorup (Rijeka): Iz habsburške perspektive: veći nameti, veća vrijednost Pazinske knežije; Kosana Jovanović (Rijeka): “I zato za mirneje živet kmeti z gospodum i gospoda z kmeti vaveki” – seljaštvo kroz prizmu primorskih statuta; Katarina Marić (Pula): Histerreicheri, stanovnici Istre prema Valvasoru). U završenoj sekciji predstavljena su istraživanja vezana uz crkvene i svjetovne pisane i usmene izvore koji pružaju detaljnu sliku gospodarskog, socijalnog i demografskog stanja na selu od 16. do 20. stoljeća (Zdenko Dundović (Zadar): Sela zadarskoga i ninskoga okružja u rascjepu između crkvene desetine i ekskomunikacije u ranome novom vijeku (16. – 18. st.); Marino Martinčević (Poreč): Desetine porečkog kaptola početkom 17. stoljeća; Dragica Čeč (Kopar): “Slan kot Čič”. Čiči in njihovi načini preživetja v poročilih v 18. stoletju; Matija Nežić (Buzet): Sela i seoske kuće na istarskom sjeveru u fondu Franciskanskog katastra; Ivica Pletikosić (Piran): Vpliv Parencane na istrsko podeželje; Tajana Ujčić (Pula): Momjanština dugog trajanja i nagle depopulacije. Svakodnevica seljaka Momjanštine prema svjedočanstvima kazivača).
Istarski povijesni biennale su pratile i žive rasprave o pojedinim temama. Drugog dana skupa organizirano je razgledavanje Eufrazijane pod stručnim vodstvom dr. sc. Ivana Matejčića, izv. prof. u miru. Posljednjeg dana nakon zaključne rasprave, prema ustaljenom običaju, najavljena je i tema sljedećeg istarskog povijesnog biennala, a to je nasilje u povijesti na jadranskom prostoru. Nakon zaključene rasprave organiziran je i izlet za sudionike skupa – razgledavanje Višnjana i njegovih spomenika pod vodstvom porečkih kustosa i Petera-Piera Polettija, izvrsnog znalca višnjanske povijesti.
Skup i zbornik financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija – Upravni odjelu za kulturu i zavičajnost, Grad Poreč-Parenzo i ostali istarski gradovi i općine.
