Donosimo ciklus o istarskim kaštelima. Danas predstavljamo priču o ŽMINJU iz publikacije Istarske županije pod nazivom “Istarski kašteli”.
Nekad važna točka obrane južnog dijela Istre
Žminj, gradić u središnjoj Istri, smješten je na brežuljku na oko 350 metara nadmorske visine. Položaj je to koji omogućuje kontrolu važnih prometnica koje središnju Istru povezuju sa zapadnom, južnom i jugoistočnom obalom Poluotoka, a bogati arheološki nalazi svjedoče da je mjesto bilo naseljeno još od prapovijesti. Već u ranom srednjem vijeku Žminj je predstavljao važnu točku obrane Istre, naročito bogatog južnog dijela. U tom se burnom i slabo dokumentiranom povijesnom razdoblju u Istru slijevalo slavensko stanovništvo čija se prisutnost može pouzdano utvrditi putem arheoloških nalaza upravo u Žminju. Vrlo je vjerojatno da su fortifikacijski elementi, u prvom redu zidine, postojali već u ranosrednjovjekovno doba.
Između porečke crkve i pazinskih gospodara
Prvi pisani spomen Žminja datira iz 1177. godine, kada se mjesto javlja u potvrdnici prava Porečke biskupije koju je izdao papa Aleksandar III. Dok je u religijskoj sferi potpadao pod porečku crkvu, Žminj je, kada je posrijedi svjetovna vlast, bio podređen Pazinu i pod njegovim se gospodarima razvijao čitavo srednjovjekovlje.
Svoju karakterističnu strukturu, po kojoj je prepoznatljiv i danas, žminjski kaštel dobio je tijekom habsburške uprave u XV. stoljeću. U tom je razdoblju čitavo naselje bilo opasano zidinama u čijim su se kutovima nalazile četiri kružne kule, od kojih je do danas sačuvana samo sjeveroistočna.
Skroman posjed Pazinske knežije
Žminj je veći dio svoje srednjovjekovne povijesti graničio isključivo s goričkim, odnosno austrijskim područjima te samim time nije bio izravno izložen mletačkim napadima za vrijeme ratova između Venecije i Akvilejskog patrijarhata ili austrijskih (nad)vojvoda. Prva mletačka opsada ovog kaštela dogodila se 1508. godine, no Žminj je iste godine vraćen pod Pazinsku knežiju. U tom je periodu u žminjskom kaštelu bilo osamdesetak kućanstava s populacijom od oko četiristo ljudi, pazinski kapetan od Žminja je godišnje ubirao svega 59 dukata, što ovo mjesto čini jednim od skromnijih posjeda Pazinske knežije. Usporedbe radi, Pazin je godišnje uplaćivao 120, Gračišće 230, Pićan 100, Momjan 172, a Kapetanat Završje 332 dukata. Težak udarac Žminj je pretrpio početkom XVII. stoljeća u jeku Uskočkog rata kada su mletačke vojne postrojbe po drugi put osvojile ovaj kaštel. Iako je na kraju opet vraćen pod upravu austrijskih nadvojvoda, Venecija je prije službene predaje Žminja porušila fortifikacije u mjestu. Ipak, sudeći po crtežima autora iz XVII. stoljeća, žminjske zidine i kule ubrzo su bile obnovljene.
Danas sjedište Čakavskog sabora
Najteži period za žminjski kaštel bio je Drugi svjetski rat kada su njemačke postrojbe bombardirale središnju Istru te teško razorile Žminj. Od ovog udarca mjesto se nikada nije u potpunosti oporavilo, a depopulacijski valovi koji su započeli u poraću osjećaju se do danas. Žminj je od 1970. godine sjedište Čakavskog sabora, važne udruge u kulturi čija je glavna zadaća očuvanje i promicanje čakavštine, narječja koje uz istrovenetski čini glavno kulturno-lingvističko povijesno nasljeđe Istre.
Autor teksta dr. Josip Banić
Izvor teksta – Istarski kašteli, publikacija u izdanju Istarske županije
Fotografije nastale u okviru TAKE IT SLOW projekta Programa CBC INTERREG VA Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u okviru kojeg je Istarska županija otvorila posjetiteljski centar Kuća kaštela u Momjanu
O projektu
Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti (TAKE IT SLOW) predstavlja strateški projekt INTERREG VA CBC Italija Hrvatska programa 2014-2020 koji će upravljati i promovirati jadransku regiju kao zelenu, pametnu, održivu, dostupnu prekograničnu turističku destinaciju usmjerenu promociji koncepta sporog turizma.
Opći cilj projekta je povećati prosperitet i potencijal zelenog rasta mediteranskih otoka, priobalja i unutrašnjosti projektnog područja kao visoko specijaliziranih TAKE IT SLOW destinacija, stimuliranjem prekograničnog partnerstva radi postizanja opipljivih promjena u upravljanju destinacijama. Projekt će se usredotočiti na potencijale prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničke prekogranične jadranske turističke destinacije omogućavajući regionalnim i lokalnim dionicima razmjenu znanja, razvoj i provedbu pilot-projekta te testiranje novih politika, proizvoda i usluga.
U okviru projekta TAKE IT SLOW otvorit će se Posjetiteljsko interpretativni centar Kuća istarskih kaštela, koji će se umrežiti i promovirati zajedno s ostalim centrima i lokalitetima prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji. U centru će se prezentirati kulturna ruta istarskih kaštela, tipični proizvodi i gastronomija kao nišni sektori koji otvaraju nove mogućnosti prezentacije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine.
Provedba projekta službeno je započela online kick-off sastankom projektnih partnera održanim 29. i 30. srpnja 2020.godine.
Link na stranicu programa: https://www.italy-croatia.eu/
Projekt: Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti
Akronim: TAKE IT SLOW
Programe: Interreg V-A Italija-Hrvatska CBC Program 2014-2020
Trajanje: 01. lipnja 2020. godine – 31. prosinca 2022. godine
Budžet: 3.764.695,71 EUR
Financiranje: 85% Europski regionalni razvojni fond, 15% partnerske organizacije
Vodeći partner: Dubrovačko-neretvanska županija
Projektni partneri: Javna ustanova razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia-Romagna, Regija Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Konzorcij javnog teatra Puglia i pridruženi partner Regija Puglia.
Tekst nastao u suradnji s Istarskom županijom
