U Zavičajnom muzeju Poreštine danas je potpisan ugovor na izvođenju radova na uređenju pročelja kompleksa palače Sinčić s njoj pripadajućim nekadašnjom zgradom za služinčad i gospodarskim objektom u kojem se danas nalazi kafić. Riječ je o ugovoru vrijednom oko 5,5 milijuna kuna s PDV-om za obnovu ukupno 1.700 četvornih metara fasada, zatim za nadzor radoba je osigurano 123.500 kuna, a rok za izvođenje radova je osam mjeseci, odnosno do iduće turističke sezone.
Na presici su bili gradonačelnik Loris Peršurić, ravnateljica muzeja Elena Uljančić, direktorica tvrtke Kapitel koja će izvoditi radove Gracijela Orbanić, potom inženjer gradilišta iz Kapitela Branko Orbanić, te iz tvrtke Istra inženjering koja ja zadužena za nadzor radova Dino Ružić i Daniel Simonetti.
O važnosti ovog projekta koji nosi potpis talijanske arhitektice Elisabeth Foroni govorila je ravnateljica Uljančić, naglasivši da se radi o iznimno važnoj investiciji rekonstrukcije kulturnog spomenika. Zahvalila se gradskim vijećnicima što su u ovogodišnji proračun uvrstili tako značajan iznos za obnovu pročelja.
-Već se deset godina radi na obnovi ove zgrade, izgrađene u 18. stoljeću, a radi se radi u fazama. Konzervatori su propitali sve moguće slojeve, nastoji se sačuvati izvornost i sve mora biti perfektno i po pravilima struke. Jako smo zahvalni što s nama radi inženjer Dino Ružić koji nas dugo prati, te što je radove dobila tvrtka Kapitel koja godinama radi na spomenicima kulture, naglasila je Uljančić.
Gradonačelnik Peršurić kazao je da je od osnutka muzeja ovo jedna od najvećih pojedinačnih investicija. Naime, zadnjih godina na Palači sinčić rješavani su temelji, međukatne konstrukcije, krov i kapilarna vlaga. Sada je na red došla fasada. Po svojoj važnosti ova će obnova promijeniti vizuru grada.
-Zadnjih par godina nikad se toliko nije ulagalo u stari grad a posebno u spomenike kulture. Obnavlja se fasada Gornjeg vrtića, slijedi i obnova Romaničke kuće, radovi u bazilici, a čekaju nas i radovi na Trgu Marafor, za što je projektiranje u tijeku. Nakon Nove godine nastavljamo s pripremnim radovima za „dizanje“ Marafora da vidimo što se nalazi ispod, rekao je gradonačelnik, najavivši za koji dan i otvaranje natječaja za sufinanciranje obnove pročelja na privatnim zgradama u povijesnoj jezgri.
Branko Orbanić glavni inženjer na obnovi fasade, kazao je kako za ovako zahtjeve zgrade kao što je palača Sinčić, prilikom obnove treba paziti na svaki element koji se bude otvorio i iza njega treba stajati restaurator i stručnjak, koji prije samih radova mora istražiti kako raditi dalje. – Najprije treba odrediti barokne žbuke koje se čuvaju, onda idu restauratori koji pregledavaju svaku rupu. Poseban naglasak je na kamenoj plastici, koja ovdje nije jako bogata, ali se moramo ozbiljno prihvatiti posebnih radova na sanaciji i čišćenju plastike, a na cijelog zgradi ne smije biti cementa, već se koriste drugačiji, prirodni materijali. Konzervacija ne smije isticati zgradu, dobra konzervacija znači da se ne vidi da se radilo na zgradi, zaključuje Orbanić.
Inženjer Dino Ružić ovom se prilikom zahvalio talijanskoj arhitektici Elisabeth Forroni, koja je i ranije radila na obnovi muzeja i s kojom je uspostavljena odlična suradnja. – Jer kod obnove ovakvih zgrada riječ je o filigranskom poslu gdje suradnja mora biti uspostavljena na više razina – od arhitekata, izvođača i konzervatora, a posebno je važna suradnja od samog početka radova, kazao je Ružić.
Za vrijeme trajanja radova zgrada muzeja bit će propisno zaštićena, te se ovom prilikom mole svi sugrađani, stanari i prolaznici za oprez u zoni izvođenja radova i strpljenje do završetka, odnosno dok porečki muzej ne dobije novo ruho.
O PALAČI SINČIĆ
Palača Sinčić najveća je i najznačajnija barokna palača u Poreču, sagrađena u 18. stoljeću. Dao ju je izgraditi Antonio Sincich, pripadnik jedne od najutjecajnijih i najbogatijih novovjekovnih porečkih obitelji.
Svojim dimenzijama, konstrukcijom, kao i konkretnom izvedbom dekorativnih detalja, ova se velika dvokatnica izdvaja među ostalim, daleko skromnijim građevinama 18. stoljeća.
Na svakoj je etaži središnji salon (portego), uokolo kojeg su četiri manje prostorije. Takav se raspored prostorija, tipičan za barok u Istri, ponavlja od prizemlja, gdje središnji ulazni prostor odgovara svečanim salonima prvog i drugog kata. Raspored unutrašnjeg prostora odražava se na fasadi. Središnji dio pročelja naglašen je balkonima na prvom i drugom katu, dok lijevi i desni dio fasade sa svojim jednostavno uokvirenim prozorima djeluju gotovo plošno.
Kuća je ostala u vlasništvu obitelji Sincich do kraja Drugog svjetskog rata, kada je posljednji potomak obitelji, Enea de Sincich, zauvijek napušta, piše na web stranici muzeja.
Danas je u njoj smješten Zavičajni muzej Poreštine.
