Domaća se riječ ne odnosi samo na jezik, ona je mnogo više: ona je dijelom identiteta i neraskidivom sastavnicom hrvatske kulture; kroz nju se čuva i prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine. A dobro je poznata činjenica: dokle god naše mjesne govore rabimo u govorenju i pisanju, dotle naši mjesni govori i žive. Neka tako bude i ubuduće!
Ovim je riječima svoj proslov u 29. zbirci Verši na šterni završio uvaženi profesor, dr. sc. Filip Galović, koji je na ovogodišnjem natječaju XXIX. Verši na šterni, između 226 pjesama iz pera 90 autora odabrao 60 pjesama koje su tiskane u ovogodišnjoj istoimenoj zbirci. Njezino idejno rješenje potpisuje akademska slikarica Tea Bičić, a grafičko oblikovanje Studio za vizualne komunikacije „Na broju 8″. Zbirka je predstavljena 11. lipnja na Battistellinoj šterni u Vižinadi, a u ime domaćina, Općine Vižinada, goste je pozdravio načelnik Marko Ferenac istaknuvši kako ga veseli sve veći broj mladih pjesnika koji pristižu na šternu u Vižinadi te je zahvalio svima koji podržavaju i njeguju ovu manifestaciju: Ministarstvu kulture i medija, Istarskoj županiji i Gradu Poreču, a posebno Gradskoj knjižnici Poreč.
Vrijednost ove manifestacije prepoznaju i svoju podršku daju Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Na susretu je prisutne pozdravio pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica osvrnuvši se na snagu dijalektalne riječi kojom se iskreno može prenijeti emocija i izraziti ljubav prema svemu onome što nam je važno, prema dijalektu, zavičaju, sjećanjima i ljudima. Zahvalio je svima onima koji ulažu napore u očuvanju ove tradicije, istaknuvši kako ćemo upravo prenošenjem ovih vrijednosti na mlade i opstati.
U svome obraćanju okupljenima, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč, koja je organizator ove manifestacije i nakladnik istoimene zbirke pjesama, Irides Zović, između ostalog, rekla je: Sljedeće godine obilježit ćemo veliku obljetnicu – tri desetljeća otkad su na ovoj šterni postavljeni temelji ove manifestacije koju ni ovo neko novo vrijeme ni ritam življenja ne mogu zaustaviti. I upravo zato s puno ljubavi, na tim višedesetljetnim temeljima, zajedno s vama gradimo sve ovo čemu se zajedno radujemo svake druge subote u mjesecu lipnju. Vrijeme prolazi, životi nam se mijenjaju, pjesnici odlaze, novi nam dolaze, verši uvijek ostaju.
Dugogodišnji kontinuitet ove manifestacije i njezino neumorno širenje i izvan granica istarskog poluotoka, samo je potvrda da čakavska riječ ima svoje čvrsto mjesto među njezinim govornicima. Pristigli su na šternu pjesnici iz svih krajeva Istre, s kvarnerskih otoka i s juga Dalmacije što svjedoči kako manifestacija Verši na šterni ne poznaje granice među brojnim čakavskim dijalektima. Na Battistellinoj šterni pjesme su kazivali: Vanesa Aničić, Nevija Cvitko, Avelina Damijanjević Draguzet, Drago Draguzet, Diana Erman, Mirjana Ferenčić, Vladimiro Gagliardi, Elis Gobo, Dragan Gortan, Branka Grakalić, Samanta Grizila Lepinjica, Nerina Hrvatin, Roberta Ivančić, Ines Ivić, Živka Kancijanić, Josip Klarić, Marija Kovač, Denis Kožljan, Nevia Kožljan, Vesna Milan, Tomislav Milohanić, Ivan Neruda, Ina Padovan, Dorijana Paić Krastić, Željko Pauletić, Ana Marija Pavlović, Vesna Petrić Terzić, Goran Prodan, Livio Prodan, Rina Repanić Gotal, Marija Ribarić, Svjetlana Rudan Muzica, Mira Ružić Čikan, Marino Turčić i Nevenka Uljanić.
Uz stihove izabranih pjesnika, Battistellinu šternu ispunili su i stihovi i glazba istarskog kantautora i jednog od najboljih autora pop rock i etno scene, Livija Morosina, koji je, uz klavirsku pratnju pulske glazbenice Anice Franjul, izveo pjesme 1914 (Mojem didu), Po ud mene, Samo Bog te moga učiniti, Piova i More dimboko, nebo visoko.
Okupljene je kroz predstavljanje zbirke vodila Martina Pereša, a druženje pjesnika nastavilo se uz okrjepu u organizaciji domaćina Općine Vižinada, uz tradicionalno rezanje torte.
O IZBORNIKU:
Dr. sc. Filip Galović, rođen u Splitu, docent je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu gdje predaje više predmeta iz jezikoslovlja, prvenstveno iz područja dijalektologije. Voditeljem je znanstvenog projekta Dijalektološka i sociolingvistička istraživanja hrvatskoga jezika te je suradnikom na više drugih projekata. Svoje brojne dijalektološke studije, s naglaskom na čakavske idiome, temelji na sustavnim terenskim istraživanjima, a svojim angažmanom u suradnji s lokalnim institucijama te kroz svoj znanstveni i nastavni rad njeguje mjesne govore i hrvatsku kulturnu baštinu. Autorom je dviju knjiga te mnogih znanstvenih i stručnih radova, uredio je više dijalektalnih pjesničkih i proznih knjiga te objavio popratne studije u njima, a redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima predstavljajući široj javnosti neraskidivu vezu hrvatskog jezičnog identiteta i njegove baštine, tradicije i kulture.
Izvor Gradska knjižnica Poreč
