Jučer, 12. rujna, u Vižinadi je održan 27. Susret čakavskih pjesnika Verši na šterni i promocija istoimene zbirke, koja se inače održava u lipnju. U večeri posvećenoj čuvanju jezičnoga bogatstva čakavske riječi na još jednim Veršima, po svemu drugačijima, posebnima, u ovoj neizvjesnoj godini punoj promjena i strepnje, prvi je put zabilježeno rujansko izdanje ovoga Susreta. Dugogodišnji kontinuitet ove manifestacije, njezino neumorno širenje i izvan granica istarskog poluotoka, samo je potvrda da čakavska riječ ima svoje čvrsto mjesto medu njezinim govornicima, a manifestacija Verši na šterni pokazatelj je da nema granica među brojnim čakavskim dijalektima.
Na natječaj se prijavilo 90 čakavskih pjesnika s 240 pjesama, a ovogodišnji izbornik prof. dr. sc. Josip Lisac izabrao je i u zbirku uvrstio 63 pjesme od 59 autora. Organizator manifestacije i izdavač zbirke je Gradska knjižnica Poreč uz potporu Grada Poreča, Istarske županije, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost te Ministarstva za kulturu i medije RH, dok je domaćin pjesnicima bila, kao i uvijek dosad, Općina Vižinada.
Zbirku je likovno uredio akademski slikar Zdravko Milić, a grafički oblikovala Enrika Vežnaver Vidović iz studija „na broju 8“.
Okupljenim pjesnicima uz organizatore, djelatnike Gradske knjižnice Poreč, obratili su se načelnik Općine Vižinada Marko Ferenac, te Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost IŽ, te ravnateljica knjižnice Irides Zović. Ferenac je istaknuo kako je Vižinada ponosna što svake godine moze dočekati brojene goste, ljubitelje čakavske beside te da ih neizmjerno veseli i da se pjesnici uvijek rado vraćaju na Battistellinu šternu.
Torbica je pohvalio trud i entuzijazam svih onih koji su ovakvu manifestaciju održali i razvijali je.
U predgovoru zbirke prof. dr. sc. Josip Lisac istaknuo je da u kategoriju dijalektalne književnosti koja u nas počinje s Matošem i Nazorom ulazi i manifestacija Verši na šterni, već dosta duga trajanja i znatnih ostvarenja.
„Okrenuti sjećanjima, ističe prof. dr. Josip Lisac u predgovoru, nastojali su natjecatelji prikazati uzbuđenja i uspomene iz mladih dana, nastojali su doći i do općeljudskih vrijednosti i do umjetničke ljepote. Često poetski nedovoljno osviješteni, ipak su htjeli doći i do vlastitih pjesničkih obilježja koja bi značila u nekoj mjeri novo u čakavskoj i ostaloj hrvatskoj lirici“.
U ovogodišnju zbirku uvrštene su 63 pjesme pedesetdevetero pjesnika i pjesnikinja, a to su: Iris Aničić Bogi, Edidija Baldini, Mirjana Bernes Glavinić, Vali Blaženić, Izidor Brečević, Stipe Bulić, Sonja Buljević, Nevija Cvitko, Zvjezdana Čagalj, Marin Caveliš, Avelina Damijanjević Draguzet, Sanja Depikolozvane, Nadija Disiot, Mladen Doblanović, Drago Draguzet, Silvana Dunat, Nevenka Erman, Silvija Faraguna, Davorka Flego, Vladimiro Gagliardi, Ana Galant, Nada Galant, Dragan Gortan, Branka Grakalić, Mladen Grubiša, Roberta Ivančić, Tatjana Jedriško Pančelat, Zivka Kancijanić, Alvijana Klarić, Josip Klarić, Sanja Kokotović, Denis Kontošić, Denis Kožljan, Dheeba Kožljan Skabić, Dobrila Kuzmić, Tonka Lovrić, Nada Luboteni, Marija Maretić, Ida Marković, Vesna Miculinić Prešnjak, Vesna Milan, Neda Milenkovski, Cvjetana Miletić, Daniel Mohorović, Drago Orlić, Ina Padovan, Josip Pariž, Ana Marija Pavlović, Marija Peruško, Vesna Petrić Terzić, Goran Prodan, Robertino Rajković, Marija Ribarić, Nadija Rubeša, Marija Sošić, Dinko Sule, Marija Trinajstić Božić, Đermano Vitasović i Marica Zanetić Malenica.
Autori pjesama dolaze iz Kršana, Gračišća, Poreča, Novog Vinodolskog. Tinjana, Buja, Pule, Ližnjana, Umaga, Musaleža, Svetog Lovreča, Rovinja, Barbana, Svetvinčenta, Oprtlja, Smoljanci, Maršani, Vodnjana, Žbandaja, Buzeta, Žminja, Labina, Pazina, Kanfanara, Zamaska, Lovrana, Plomina, Kašćerge, Rovinja, Medulina, Rijeke, Opatije, Pićna, Matulja, Vrbnika, Trgeta, Orihi, Mošćeničke Drage, Zagreba, Varaždina, Splita, Kaštel Gomilice, Podstrane, Šolte, Visa, Vele Luke, Milana, Venecije i Podgorice.
Foto Slavko Ledić i Tanja Kocijančić
