Od početka provođenja projekta “Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca te procjena opasnosti (rizika) za zdravlje ljudi” 2011. godine, populacija odraslih galebova na Poreštini smanjila se za polovinu, rečeno je na godišnjem sastanku dionika navedenog projekta, održanom nedavno u Gradu Poreču o čemu nas je izvijestio Zdravi grad. Humanom metodom suzbijanja populacije galebova na Poreštini, a od 2014. i na Rovinjštini te na području Novigrada, postavljanjem lažnih jaja, broj mladih galebova se na području realizacije projekta značajno smanjio. I nakon 8 godina ovo je jedini takav projekt u Hrvatskoj.
Kako bi se s dobrim rezultatima nastavilo i u 2019., na sastanku je zaključeno kako će se nastaviti senzibiliziranje i edukacija građana o galebu klaukavcu i opasnostima za ljudsko zdravlje prema školama i odraslima, a vrlo su važne i oznake po gradu (posebno u turističkim naseljima) koje bi upozoravale turiste da ne hrane galebove. Lažna jaja su spremna te uskoro započinje praćenje ptica i savijanje gnijezda na čitavom području projekta od strane Veterinarske bolnice Poreč.
Velika snaga projekta su senzibilizirani građani na čitavom području projekta koji dojavljuju Veterinarskoj bolnici Poreč nove lokacije gniježđenja te se u projekt aktivno žele uključiti. U projektu će se nastaviti i ove godine ispitivanje uzoraka s perja i izmeta ptica iz područja parazitologije te uzoraka vode radi praćenja rizika za zdravlje ljudi. Sva dosadašnja praćenja pokazuju da su ove ptice, zbog mjesta hranjenja dominantno na deponijima i u koševima, nositelji patogenih uzročnika bolesti. Baš zato je kontrola populacije na urbanom području vrlo značajna za zdravlje ljudi, izvijestili su nadalje iz Zdravog grada.
Galeb je ptica koja prosječno živi 35 godina, a uz to je i reproduktivna čitavog života, što u uvjetima u kojima hrane za galebove ne nedostaje, rezultira naglim porastom broja ptica i rizicima za njihov suživot sa ljudima. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilna ptica, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Upravo je to razlog zbog kojeg se zadržavaju na našem području, što je dokazano i prebrojavanjem populacije galebova u sklopu ovog projekta. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja pa je tako u osam godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno ukupno 17.176 lažnih jaja, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj novih ptića. Samo za područje Poreča, Tara, Funtane i Vrsara 2011. godine postavljeno je 2.000 jaja, a 2018. godine 1.050 jaja. U ovim godinama provođenja projekta za 60 do 70% smanjio se broj gnijezda na ravnim krovovima hotela i turističkih naselja.
Posljednjih godina su stručnom timu projekta najveći izazov kosi krovovi kuća. Opažanjima, praćenjem i višegodišnjim mapiranjem gnijezda stručni tim je utvrdio da odrasli galebovi (parovi) napuštaju lokacije gniježđenja u kojima 2 do 3 godine ne dobiju ptiće, a smanjen je i zdravstveni rizik za stanovnike i posjetitelje.
Veterinarska bolnica Poreč, zajedno sa svim suradnicima na projektu, nastavit će u 2019. mapirati gnijezda galebova, a po svakoj dojavi tim Veterinarske bolnice izlazit će na teren. I dalje će se koristiti metoda postavljanja lažnih jaja jer se tijekom reproduktivnog perioda galebovi smiruju i vežu uz gnijezdo, koje cijelo vrijeme sadrži lažna jaja. Ovom se metodom izravno utječe na populaciju galebova, smanjenje broja novih ptića, odnosno, dugoročno odraslih ptica. Postavljanjem lažnih jaja nastavit će se i odmicanje gniježđenja galebova iz urbanog prostora – s krovova hotela i kuća, ravnih i kosih krovova – na otoke i hridi. I dalje će se pozorno pratiti zdravstveni rizici od mogućeg prijenosa bolesti s ptica na ljude za građane i posjetitelje područja projekta, ali i čitave Istre, izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage) te bakteriološkom analizom voda.
Izvješće o realizaciji projekta u 2018. i prijedlog nastavka projekta u 2019. godini predstavili su, izvršni nositelj projekta, mr. sc. dr. Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč, te prof. dr. sc. Albert Marinculić, suradnik i supervizor projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz njih, sastanak je vodila ravnateljica ustanove Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Poreč-Parenzo Nataša Basanić Čuš, a na sastanku je sudjelovala i većina predstavnika sudionika u projektu. Aktivni dioničari u projektu i izvori financiranja istog su predstavnici Grada Poreča-Parenzo, Grada Rovinja i Grada Novigrada, te općine Vrsar, Funtana i Tar-Vabriga, njihove gradske i općinske turističke zajednice, Turistička zajednica istarske županije, te velike turističke tvrtke Plava laguna, Valamar Riviera, Laguna Novigrad i Maistra. Partneri čiji su predstavnici izostali, podržavaju i nastavljaju sudjelovanje u projektu za svoje teritorijalno područje, priopćili su iz Zdravog grada.
