Vlada je na svojoj sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji te ga uputila u saborsku proceduru, piše Novac.hr.
Prijedlog izmjena i dopuna nastao je kao posljedica primjene Zakona o policiji iz 2011. godine, tijekom koje su uočene mogućnosti unaprijeđena sustava izmjenama pojedinih odredaba, a najvažnije među novostima koje se predlažu na sjednici obrazložio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Naknada za stanovanje
Istaknuo je da ovaj prijedlog omogućuje i prijam u policiju osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školom, što dosad nije bilo moguće. Važna novina je i naknada za stanovanje koju bi imali policijski službenici raspoređeni u mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od njihova prebivališta, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Također, ovo pravo ostvarivali bi i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu, ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
Znakovite novosti predlažu se i u uređenju visokoškolskog obrazovanja sustava unutarnjih poslova, tako što bi se na Visokoj policijskoj školi Policijske akademije omogućili i sveučilišni studiji poslijediplomske razine, od primarnog interesa za policijske službenike, a otvorila bi se i mogućnost u području doktorskih studija.
Božinović je među novitetima istaknuo i jasnije propisivanje načina podnošenja izvješća o radu policije tako da glavni ravnatelj policije izvješće do 31. ožujka podnese ministru unutarnjih poslova koji je u obvezi dostaviti ga Vladi RH kako bi ga ona najkasnije do 1. lipnja mogla dostaviti Hrvatskom saboru. Pritom je bitno, rekao je ministar Božinović, da predložena odredba ne utječe na ovlaštenje radnih tijela Hrvatskog sabora da traže izvješće i podatke od ministra te njegovu obvezu da izvijesti o pitanjima i pojavama iz djelokruga MUP-a.
Prema zakonskom prijedlogu, iz kruga osoba koje se imenuju na razdoblje od pet godina, izostavili bi se pomoćnici glavnog ravnatelja i načelnici policijskih postaja, uklonila bi se odredba koja uređuje obavljanje poslova prema pisanom nalogu nadređenog rukovoditelja, s obzirom na to da tu materiju već propisuje Zakon o državnim službenicima, dok bi se odredba koja propisuje razloge razrješenja zamjenika glavnog ravnatelja policije i načelnika policijskih uprava prije roka na koji su imenovani, dopunila. Kao novi razlog za razrješenje prije isteka mandata uvodi se ocjena “zadovoljava” za prethodnu kalendarsku godinu, a na taj bi način i ocjena rada ispod očekivane i profesionalne razine najviših policijskih rukovoditelja postala razlogom njihovog razrješenja prije isteka razdoblja na koje su imenovani.
Edin Sarajlić, tajnik Sindikata policije Hrvatske, kaže da je prijedlog zakona dobar, no postoje i stvari na kojima će se s vremenom još morati poraditi.
– Zakon je prije godinu dana prošao čitanje i izmjene nisu dovoljne, no ima nekoliko stvari koje možemo pozdraviti. To je posebice naknada koja bi se plaćala policajcima koji rade udaljeni više od 100 kilometara od mjesta stanovanja. To je bitno za ljude koji rade u dislociranim upravama, da im se ipak sada malo poboljša kućni budžet tim naknadama i da im se tako omogući lakše plaćanje i povećanih troškova u novoj sredini. Bitno je i to da je kod disciplinskih povreda u zakon stavljena riječ “teška” za povredu ugleda službe, gdje se “nedolično ponašanje” rastezljivo tumačilo te je bilo situacija da ono što je u jednom dijelu Hrvatske bilo nedolično, u drugoj policijskoj upravi to i nije tako. Svaki načelnik mogao je donijeti kriterij o tome što je to nedolično ponašanje i nije bilo pravne sigurnosti. Sada je uvedena klasifikacija da “teško” narušava ugled službe, no ipak će trebati dokazati da postoji neko teže narušavanje ugleda MUP-a i policije nego do sada kada se mogla bilo koja situacija navesti pod to, iako je to nemjerljivo. Sada će ipak poslodavac trebati na sudu dokazati na koji način je to “teško” netko povrijedio ugled policije – kaže tajnik Sindikata policije. Podsjeća da se i ranije u policiju moglo primati i osobe s trogodišnjom srednjom školom.
Nedostatak ljudi
– Do 2011. godine moglo se također zaposliti s trogodišnjom završenom srednjom školom, jer je Zakon rekao – sa završenom srednjom školom, nije bilo bitno je li riječ o trogodišnjoj ili četverogodišnjoj školi. Tek nakon 2011. uvedeno je da se mogu zaposliti osobe samo sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, i onda je isključen velik broj ljudi sa strukovnom školom koji su mogli ići za policajce. Ljudi ionako nedostaje na svim poslovima, posebice u policiji, gdje su malo i loše plaćeni i normalno da treba biti u tom dijelu malo fleksibilniji. Bilo bi najbolje da se vrate dva razreda srednje policijske škole. Njima je onda struka policajac, a ovdje dobiješ prekvalifikanta koji se naljuti, ili nešto napravi i ode, i bude vodoinstalater – ističe Edin Sarajlić.
Sindikat policije Hrvatske ponavlja kako policiji i dalje nedostaje ljudi.
– Ministarstvo unutarnjih poslova zasigurno se s nama ne bi složilo, ali nas najviše ljuti što ljudi često upotrebljavaju statistike da bi pojasnili da u Hrvatskoj ima previše policajaca, što nije mjerljivo, jer kod nas u policiji u taj broj ulazi i granična policija, a imamo najdužu granicu u Europi. Bitno je naglasiti i da smo mi turistička zemlja te imamo više od 20 milijuna turista godišnje o kojima treba skrbiti – zaključuje Sarajlić
