Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nagradilo je u čast Dana učitelja, koji se obilježava 5. listopada, čak 513 najuspješnijih učitelja i nastavnika u protekloj školskoj godini. Svi oni dobit će nagradu od 1.327 eura bruto. Ponosni smo što su je tom popisu i 13 školskih djelatnika iz Istarske županije. Danas donosimo razgovor s Alenom Hasikićem iz Raše, pedagogom u OŠ Joakima Rakovca iz Sv. Lovreča kojemu nije prvi put da je osvojio ovu nagradu. Jedini je pedagog na popisu najboljih hrvatskih školskih djelatnika- treći put!
Ovi smo dana objavili i intervjue s učiteljicom matematike Tanjom Mihoković iz OŠ Tar-Vabriga i dr. Katarinom Justić koja predaje ekonomske predmete u Srednjoj školi Mate Balote Poreč.
Što za Vas znači ova nagrada koju ste dobili treći put i kako ste se prijavili?
Dobitnik sam godišnje nagrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za školsku godinu 2021./2022., 2022./2023., te 2023./2024. Na nagradu gledam kao na potvrdu aktivnog zalaganja i rada u školskoj ustanovi i izvan nje. Naime, svake godine prikupim više od 100 bodova koje čine razne aktivnosti: predavanja na županijskim stručnim vijećima, pozvana predavanja u školama, izlaganje na nacionalnim i međunarodnim konferencijama, ciklusi predavanja za stručne suradnike pedagoge, pisanje i objava stručnih i znanstvenih članaka, uređivanje školske mrežne stranice, provedba i objava rezultata istraživanja, rad u stručnim organizacijama, dijeljenje primjera dobre prakse kao i sudjelovanje u projektima na nacionalnoj i međunarodnij razini. Uz to, preko platforme za usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika održavam webinare o sudjelovanju škola na natječajima za sufinanciranje školskih projekata. Obožavam posao pedagoga, živim za taj posao i ne bih ga nikada mijenjao. Ono što bih dodatno uredio jest sama struka pedagoga, točnije, jasnije definiranje elemenata struke, radnog mjesta pedagoga u školi, kao i izrada određenih pedagoških alata za rad. Bogatstvo mog radnog mjesta je u tome što provodim vrijeme i u neposrednom radu s učenicima, pored onog dijela koji je manje vidljiv, a sastoji se od administracije. Naime, kreiranjem svog godišnjeg plana i programa rada nastojim uklopiti različite ideje u praksu, te ih što većim dijelom i ostvariti. Da bi sve bilo uspješno te da bi došlo do lijepog povoda kao što je nagrada, škola treba imati stručnog i motivirajućeg vođu (ravnatelja), a u samoj školi treba prevladavati kultura poticanja i kvalitetnog rada, što je u mojoj školi svakim danom sve vidljivije kroz rad učitelja i rezultate učenika.
Što bi po Vašem mišljenju trebalo unaprijediti/mijenjati u hrvatskom obrazovnom sustavu?
Naš odgojno-obrazovni sustav je „dobar sustav“. O jednom segmentu odgojno-obrazovnog sustava donekle govore rezultati međunarodnih istraživanja kao što su PISA, PIRLS i dr. Pritom valja uzeti u obzir da su oni mjerilo koje nekim sustavima ipak malo više ide na ruku, pa su rezultati negdje potencijalno bolji. U doktorskom radu bavim se prikazom, odnosno usporedbom obveznog odgoja i obrazovanja s ostalim sustavima, pa će biti zanimljivo vidjeti što se događalo u hrvatskom sustavu, a što primjerice u singapurskom sustavu u proteklih 30 godina. Kao primjer navodim Singapur jer je riječ o zemlji koja je redovito u samom vrhu međunarodnih obrazovnih istraživanja. Problematika našeg sustava krije se između ostaloga u načinu i vrsti provedbe obrazovnih reformi i obrazovnih promjena. Kreatori hrvatske obrazovne politike vide buduće promjene u sustavu na način da kreiranjem i provedbom reformi uvode nove dokumente, nove ljude i inovacije kratkog trajanja. A svaka od tih reformi je trajala kratko, tako da nije ni stigla polučiti značajniji rezultat s obzirom na to da se promjenom političke strukture u Hrvatskoj mijenja i vodstvo u nadležnom ministarstvu. A promjena vodstva u ovom kontekstu podrazumijeva sve „ispočetka“. Tako da možemo slobodno reći da su naše reforme kratkotrajne i ne realiziraju se kao nastavak i nadogradnja prethodne, već kao nešto novo i drugačije, i tako u krug.
Kažite nam malo više o sebi, svom obrazovanju i čime se još bavite osim radom u školi.
Osnovnu školu završio sam u Raši, a srednju školu u Labinu za zanimanje ekonomist. Studirao sam na dva jednopredmetna studija. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio sam na Filozofskom fakultetu u Puli, te stekao akademski naziv magistar hrvatskog jezika i književnosti. Nakon toga, završio sam studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci te stekao akademski naziv magistar pedagogije. Zanimljivo je to što sam po završetku studija pedagogije dobio cum laude diplomu, odnosno diploma s pohvalom, prosjek 4,7.
Po završetku dvaju jednopredmetnih studija, upisao sam i doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom Pedagogija i kultura suvremene škole. Uspješno sam obranio sinopsis, te trenutno pišem, odnosno uređujem doktorski rad. Rad nosi naziv: „Komparativno istraživanje promjena u sustavima obveznog odgoja i obrazovanja Estonije, Finske i Singapura te Hrvatske, Slovenije i Srbije.“ Za rad mogu reći da s nestrpljenjem očekujem završetak tj. obranu doktorske disertacije koja će nadam se biti veliki doprinos i orijentir našem odgojno-obrazovnom sustavu.
Radio sam u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, u predškolskoj ustanovi, centru za odgoj i obrazovanje, umjetničkoj školi, osnovnim i srednjim školama, te na fakultetu.
Godine 2023. na Učiteljskom fakultetu u Rijeci održao sam nastupno predavanje iz područja pedagogije te napredovao u zvanje predavača. Iste godine primio sam i Godišnju nagradu Općine Raša za doprinos u području odgoja i obrazovanja.
Trenutno sam zaposlen u OŠ Joakima Rakovca na radnom mjestu stručnog suradnika pedagoga. Na istom mjestu napredovao sam u zvanje stručni suradnik mentor, a u skorije vrijeme planiram napredovati u zvanje savjetnika. Član sam različitih strukovnih organizacija, te aktivni član Centra za poticanje darovitosti Rijeka. Autor i suator sam više stručnih i znanstvenih radova.
Osnivač sam i administrator facebook grupe Stručni suradnici u školama koja je namijenjena isključivo stručnim suradnicima u RH i okolnim zemljama. Riječ je o najbrojnijoj grupi stručnih suradnika koja ima preko 4500 članova, te koja služi kao mjesto savjetovanja, potpore te rađanja novih ideja među kolegicama i kolegama.
Godinama sam volontirao kao voditelj u udruzi Labin Zdravi grad kroz igraonicu/radionicu s djecom/osobama s invaliditetom. U slobodno vrijeme bavim se fotografijom i kaligrafijom. Neke od mojih fotografija nalaze se kao prilozi u stručnoj literaturi, kao i na raznim portalima.
Ovo su neki od njegovih znanstvenih i stručnih radova koje potpisuje kao autor i(li) suautor:
- Hasikić, A. (2023). Odgojno-obrazovni sustav Hrvatske i Estonije – komparativni prikaz obrazovnih promjena u obveznom obrazovanju. (Izlaganje rada na Doktorskoj konferenciji Dokon u Rijeci).
- Hasikić, A. (2023). OBRAZOVNI SUSTAV KANADE. Varaždinski učitelj, 6 (11), 56-64. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/284022
- Hasikić, A. i Hodonj A. (2022). Rizična ponašanja srednjoškolaca u odabranim školama Istarske županije, Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2 / 2nd Contemporary Themes in Education Conference – CTE 2, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
- Matijašec, M. i Hasikić, A. (2022). Zadovoljstvo učitelja društvenim statusom i ugledom njihove profesije, Konferencija UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA DJECE I MLADIH, Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih.
- Župančić, M. i Hasikić, A. (2022). KOMPETENCIJE ODGOJITELJA. Varaždinski učitelj, 5 (9), 505-513. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/275812
- Župančić, M. i Hasikić, A. (2020). SOCIJALNA KOMPETENTNOST U RANOJ I PREDŠKOLSKOJ DOBI. Metodički obzori, 15 (1 (28)), 111-122. https://doi.org/10.32728/mo.15.1.2020.06
- Hadela, J. i Hasikić, A. (2019). UNDERSTANDING SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND PRO- ECOLOGICAL BEHAVIOUR OF FUTURE PRESCHOOL TEACHERS. Metodički obzori, 14 (2 (27)), 23-41. https://doi.org/10.32728/mo.15.2.2019.02
- Hasikić, A. (2018). PRIKAZ STARIJIH OSOBA U SREDIŠNJIM INFORMATIVNIM EMISIJAMA HRT-a I RTL-a. Ljetopis socijalnog rada, 25 (1), 85-100. https://doi.org/10.3935/ljsr.v25i1.164. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=300273
- Komparativni prikaz građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj i Srbiji. Bjelovarski učitelj, XXVIII, br. 1-3, Bjelovar, siječanj – prosinac 2023.
Više čitajte na linkovima
