Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nagradilo je 513 najuspješnijih učitelja i nastavnika u protekloj školskoj godini. Svi oni dobit će nagradu od 1.327 eura bruto.
Ukupno 13 imena iz Istarske županije našlo se ove godine na popisu najboljih nastavnika u Hrvatskoj za školsku godinu 2023./2024. Ova se nagrada godinama dodjeljuje u sklopu obilježavanja Dana učitelja (5. listopada).
Objavili smo već razgovore s učiteljicom matematike Tanjom Mihoković iz OŠ Tar-Vabriga, dr. Katarinom Justić koja predaje ekonomske predmete u Srednjoj školi Mate Balote Poreč, te pedagogom iz OŠ Joakima Rakovca Sv. Lovreč Alenom Hasikićem. Danas donosimo intervju s Anči Ritossa Blažević, profesoricom hrvatskog jezika u Srednjoj školi Mate Balote Poreč koja je ponovno osvojila nagradu resornog ministarstva i tako se našla na popisu 513 najboljih školskih djelatnika. Zanimljivo je da su Anči i Tanja Mihoković sestre, blizanke, te su opet dobile ove nagradu.
Recite nam više o sebi – gdje ste završili školu i fakultet, koliko godina radite u obrazovnom sustavu, odnosno u kojim ste dosad školama radili i što sve radite u porečkoj školi?
Rođena sam i odrasla u Rijeci, tamo sam polazila osnovnu i srednju školu – danas je to Prva riječka gimnazija. U Rijeci sam završila i fakultet na odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje sam stekla diplomu profesora hrvatskoga jezika i književnosti.
Svoju sam profesionalnu karijeru započela u Osnovnoj školi Tar te sam nakon 8 godina prešla u Srednju školu Mate Balote u Poreču u kojoj ove godine započinjem svoju 21. godinu srednjoškolskog nastavnikovanja s ukupnim radnim stažem od 28 punih godina, kada uključimo onih osam godina u osnovnoj školi. Trenutno predajem nastavni predmet hrvatski jezik u četiri razredna odjela, a već sam četvrtu godinu zadužena i za izbornu nastavu Dramskoga odgoja koja mi predstavlja iznimno zadovoljstvo. Također, u školi vodim i cijeli niz izvannastavnih aktivnosti, dramsku družinu, literarnu družinu, suvoditeljica sam čitateljskoga kluba škole, a u školi provodim i cijeli niz projektnih aktivnosti, koordiniram rad s darovitom djecom u sklopu školskog projekta za darovite „Pet do podne”, a u suradnji s InnoLab Istarskim centrom za darovitost koordinatorica sam programa ArhiKulture.
U školi vodim i pripreme maturanata za polaganje ispita državne mature iz nastavnoga predmeta Hrvatskoga jezika. Od 2009. godine ocjenjivač sam eseja Državne mature kao članica ocjenjivačke skupine za hrvatski jezik, a 2022. godine stekla sam zvanje mentora nakon provedenog postupka napredovanja u zvanju. Voditeljica sam stručnog aktiva nastavnika hrvatskoga jezika u svojoj školi, a od ove sam godine, na prijedlog više savjetnice za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Barbare Beronje, voditeljica i Županijskog stručnog vijeća nastavnika hrvatskoga jezika za središnju i sjevernu Istru.
Tko vas je prijavio za nagradu? Koliko ste već puta dobili ovu
nagradu?
Nagradu za najuspješnijeg odgojno-obrazovnog radnika dobila sam i prošle godine, tako da je ovo za mene drugi put za redom osvojena nagrada Ministarstva, a za nagradu konkuriraju odgojno-obrazovni radnici diljem Hrvatske i to na javni poziv Ministarstva prilažući svoju dokumentaciju koju pregledava povjerenstvo koje imenuje MZOM te se, nakon selekcijskog postupka, prema bodovima ostvarenim u sedam kriterija vrednovanja, odabire 500-tinjak najuspješnijih. Kriteriji vrednovanja uključuju: mentorstvo učenicima na državnim natjecanjima, unaprjeđenje rada škole, rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja, dijeljenje primjera dobre prakse inovativnih metoda poučavanja, rad u stručnim vijećima i udrugama, objavljivanje stručnih članaka, nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja, organizaciju javnih događaja škole, ali i onih na županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini vezanih uz obrazovanje.
Recite nam više o vašem znanstvenom radu.
Ono što čini najveći dio mojih bodova neposredni je rad s učenicima u učionici, ali i u izvannastavnim aktivnostima kao što su dramska i literarna skupina, čitateljski klub, rad s darovitim učenicima te kreativni rad s učenicima koji pokazuju interes za različite oblike umjetničkog izražavanja i stvaranja. Prošle sam godine, tako, bila mentorica svojih učenica na državnom Natjecanju iz hrvatskoga jezika te na državnoj smotri LiDraNo. Kontinuirano objavljujem digitalne obrazovne materijale koje izrađujem tijekom nastavne godine pripremajući se za nastavu, a koje primjenjujem u nastavnom procesu te tako dijelim primjere dobre prakse, a održavam i predavanja i radionice na županijskim stručnim vijećima.
Što vam znači ova nagrada i što poručujete djeci i/li
kolegama, te što bi trebalo po vašem mišljenju unaprijediti/mijenjati u obrazovnom sustavu?
I nakon toliko godina provedenih u struci, u razredu, mogu reći da volim svoj posao, bez obzira na razne „novokomponirane izazove” kao što su formalizacija i depersonalizacija modernog profesionalnog funkcioniranja društva ili nedovoljna podrška sustava, neadekvatna briga i nedovoljno ulaganje u sustav obrazovanja, još uvijek volim ulaziti u razrede među mlade ljude od kojih svakodnevno nešto naučim. Zadovoljstvo je biti djelićem njihova sazrijevanja, odrastanja i ispunjujući je osjećaj kada u njima prepoznam da su naučili cijeniti znanje i vrijednosti koje im prenosim u školi te kada pokažu da moj trud i moj posao imaju smisla.
To je ono što me inspirira i „nosi”, jer takav osjećaj vrijednosti i ispunjenosti ne može donijeti niti jedna nagrada. Naravno da mi je drago kada za odrađeni posao i uložen trud stigne i nagrada jer je to znak da se to cijeni, da je prepoznato kao vrijednost i nešto što treba valorizirati.
