Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2017. i istražili koji su gradovi najviše izdvajali za obrazovanje. A službene brojke kažu da su tek tri grada – Vis, Poreč i Požega, za obrazovanje izdvojila iznad 20 posto proračuna, osam ih je izdvojilo između 10 i 20 posto, dok su svi ostali na razini izdvajanja ispod 10 posto. Čak 20 gradova izdvojilo je ispod 1 posto.
Jedinice lokalne samouprave, osnivači osnovnih i srednjih škola još uvijek se izjašnjavaju o ovogodišnjim smjernicama za izradu školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja koje je izradilo Ministarstvo obrazovanja, a u kojima je zaključeno da postojeća Mreža i uvjeti rada u većini osnovnih škola nisu optimalni. Odnosi se to na broj učenika i razrednih odjela, stanja zgrada, opremljenosti, rada u smjenama, iskorištenosti objekata te ulaganja u infrastrukturu i opremanje. Naime, kako se ističe u ocjeni Ministarstva, uvjeti u školama su neujednačeni, a nije vidljiva niti jasna strategija osnivača u sustavu financiranja školskih ustanova i njihovih kapitalnih ulaganja te investicijskog održavanja.
Prema procjeni, optimalan broj učenika u školama je od 300 do 500, i takvih je tek četvrtina škola – 222 od ukupno 859 koliko ih je bilo u školskoj godini 2017./2018. U jednoj smjeni je, pak, radila tek polovica škola, njih 426, dok ih je 12 sa najvećim brojem učenika – preko 1.000, radilo u čak tri smjene. Cilj je u sljedećih 10 godina omogućiti rad u jednoj smjeni u svim osnovnim školama.
Brigu o osnovnim školama u načelu vode gradovi i većina njih, ovisno o financijskoj situaciji, želi pružiti što bolje uvjete za nastavu, a korak dalje idu oni koji financijski pomažu primjerice, siromašnijoj djeci u financiranju obroka ili naprednoj djeci u dodatnoj nastavi.
Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2017. i istražili koji su gradovi najviše izdvajali za obrazovanje. A službene brojke kažu da su tek tri grada – Vis, Poreč i Požega, za obrazovanje izdvojila iznad 20 posto proračuna, osam ih je izdvojilo između 10 i 20 posto, dok su svi ostali na razini izdvajanja ispod 10 posto. Čak 20 gradova izdvojilo je ispod 1 posto.
Poreč: Svojim sredstvima izgradili dvije škole
Na drugom mjestu, sa 22,8 posto proračuna je Poreč koji je samostalno, u stopostotnom iznosu, financirao gradnju čak dvije osnovne škole i sportske dvorane, te su tako omogućili jednosmjensku nastavu za sve učenike. ‘Otvorenjem ovih škola ostavren je dugoočekivani san da sva porečka djeca nastavu pohađaju u jednoj, jutarnjoj smjeni. To je standard koji želimo, jer tako povećavamo kvalitetu života u cijelosti ne samo za djecu i osoblje, nego i cijele obitelji koje sada imaju slobodna popodneva za igru i druženje. Samo u izgradnju škola i njihovo opremanje Grad Poreč-Parenzo uložio je preko 70 milijuna kuna + PDV’, komentira gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.
Upravo je Poreč uvjerljivi prvak kad se gleda izdvajanje za obrazovanje po stanovniku – izdvojili su 2.478 kuna, 300 više od drugoplasiranog Visa.
Ove su godine za odgoj i obrazovanje planirali 29,7 milijuna kuna. U tri osnovne škole plan je uložiti oko 6,4 milijuna kuna, u umjetničku školu oko 1,4 milijuna kuna, a 452,3 tisuće kuna u programe srednjih škola. Tu je još financiranje studenskih stipendija sa 645 tisuća kuna, učeničkih stipendija u iznosu od 69 tisuća, pa sufinanciranje produženog boravka, pomoćnika u nastavi itd.
Nakon Visa, Poreča i Požege, po proračunskom udjelu za obrazovanje ističu se Bakar, Oroslavje, Dugo Selo, Imotski, Klanjec, Bjelovar i Sinj.
Cijeli članak pročitajte na portalu Gradonačelnik.hr.
