Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Dopuna zakona radi besplatnog obroka osnovnoškolcima
Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je na sjednici jutros, 1. prosinca 2022., u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Dopunom se uređuje mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, a predlaže se i da Vlada donosi odluku o mjerilima i kriterijima po kojima će se ostvarivati to pravo.
Sredstva za provedbu te mjere osigurana su u proračunu za iduću i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u godišnjem iznosu od 544,2 milijuna kuna.
Dopuna je upućena u hitnu saborsku proceduru, što će omogućiti da osnovnoškolci besplatne obroke dobiju već od drugog polugodišta ove školske godine.
Besplatni će obroci tako biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je kako zahvaljujući toj mjeri “više ni jedno dijete u hrvatskim osnovnim školama neće biti gladno”.
“Želimo na taj način spriječiti stvaranje razlika među djecom. Ovo je mjera koja se nastavlja na sve ono što smo do sada činili za obrazovanje i skrb o djeci”, istaknuo je.
Cilj da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava
Ulaganja u škole će se nastaviti i iz NPOO-a te Višegodišnjeg financijskog okvira. “Kombinacijom financiranja besplatnog obroka, besplatnih udžbenika i praktički besplatnoga prijevoza stvaramo preduvjete za hrvatske obitelji, za naše najmlađe da se koncentriraju na učenje, na rezultate, na ishode obrazovnog procesa. Mislim da smo s te tri točke znatno olakšali situaciju za naše obitelji i roditelje”, ocijenio je.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić osvrnuo se na dosadašnja ulaganja u obrazovni sustav i naveo da je za prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola u proteklih pet godina utrošeno 1,6 milijarde kuna, odnosno godišnje više od 500 milijuna kuna.
“Putem NPOO-a i u sljedećem programskom razdoblju iz Programa konkurentnost i kohezija predviđena su velika ulaganja u škole i vrtiće, a ukupna alokacija je u iznosu većem od 650 milijuna eura, sa konačnim ciljem da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava kao pretpostavka za uvođenje novog modela cjelodnevne nastave”, dodao je.
U sustavu visokog obrazovanja je za 118.000 studenata zadržavanjem cijene studentskog obroka spriječeno značajnije poskupljenje hrane, a povećani su iznos i broj socioekonomskih stipendija za kategorije studenata koji dolaze iz najugroženijih obitelji.
“Povećali smo kvotu s 10.000 na 12.000 i povećan je iznos stipendije s 1200 na 1500 kuna”, naveo je Mamić dodavši kako je uloženo više od milijardu kuna u povećanje kapaciteta studentskih domova.
Izvor Hina/Vlada
