Danas se u Hrvatskom saboru, predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus osvrnuo na dokument Strategije razvoja željezničkog sustava od 2022.g. do 2032.g., za koji smatra da je bez vizije, jasnih odgovora, ozbiljne analize trenutnog stanja i novih rješenja za pitanja stara čak 30 godina.
Naglasio je kako je problem da će se navedena Strategija donijeti krajem ove godine i upitao zašto ista nije donesena tijekom pripreme revizije TEN-T mreže koju je Europska komisija pripremala gotovo četiri godine.
– Vrlo je važno naglasiti da bismo mogli ostvariti financiranje iz CEF-a vrijednog 23 milijardi eura, moramo biti u osnovnoj mreži jer bez pozicije na koridorima nema novca! Europska Komisija je prekjučer objavila poziv za europsku prometnu infrastrukturu u iznosu od 5 milijardi eura. A, gdje smo mi?-upitao je Daus.
Napomenuo je kako hrvatski željeznički promet već desetljećima nema jasnu viziju i kako Hrvatska uz Rumunjsku, ima najveći pad ukupnog željezničkog prometa u EU te dodao da je to još jedno začelje EU-a koje suvereno držimo.
-U Hrvatskoj je sagrađeno tek 5 do 6 % predviđene osnovne željezničke mreže Europe. 5 do 6%, a prosjek EU-a je između 50 i 60 posto! Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a 10 puta, a da ne govorim koliko zaostajemo za članicama EU-a koje imaju izvrstan željeznički promet, kazao je Daus te dodao kako mu nije jasno zbog čega Hrvatska ne pokazuje interes po pitanju modernizacije željeznice.
– Govorimo da nam je Luka Rijeka prioritet, a nismo je ni stavili u koridor Baltik-Jadran, za luku je potrebna željeznička veza, to shvaća svatko tko se bar malo razumije u promet i ekonomiju te dodao da je Europska komisija u prosincu donijela novu reviziju velike europske prometne mreže, koja se proteže na devet europskih koridora, a Hrvatske i nakon deset godina nema gotovo nigdje, spojena je samo na Mediteranski koridor od Rijeke do Zagreba i koridor Baltik – Jadran, od Zagreba do mađarske granice.
Kao zahtjeve za TEN-T mrežu naglasio je priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik – Jadran, povezivanje Trsta i Rijeke željezničkom vezom preko Divače, modernizaciju željezničkog pravca Trst – Buzet – Pula i Lupoglav-Bršica sa spojem na Mediteranski koridor kao dio proširene mreže, pozicioniranje Luke Ploče kao glavne luke za teret iz BiH prema zapadnoj Europi, zatim jačanje cestovnog koridora Zapadni Balkan, kako bi autocestom kroz Hrvatsku prolazio teretni i putnički promet od Italije do Grčke, da nam „Dalmatina“ ne spava zimski san te mogućnost spajanja „ličke željeznice“ od Rijeke do Splita u tzv. proširenu mrežu.
– Ne treba biti jako pametan, stvari su posložene, samo treba hitno predati zahtjeve za TEN-T mrežu i da se ovi koridori ubace unutra. Bez njih nema para, bez para nema modernizirane nove željeznice u Hrvatskoj, bez željeznice nema tereta i nema putničkog prometa, zaključio je Daus.
Izvor Ured IDS-a u Hrvatskom saboru
