Istarski župan Boris Miletić sudjelovao je danas na 65. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, održanoj u sjedištu Ličko-senjske županije, u Gospiću.
Uvodno su prisutne pozdravili domaćini, župan Ernest Petry i gradonačelnik Gospića Karlo Starčević, a sjednici je prisustvovao i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić. Na prijedlog župana Miletića jedna od točaka dnevnog reda je bila i tema “Kuda ide hrvatski turizam”.
U svojoj prezentaciji župan Miletić se osvrnuo na 2022. godinu istaknuvši da smo imali odličnu turističku godinu, a Istra je uspjela nadmašiti rekordnu 2019. godinu.
“U tijeku su pripreme za sezonu 2023. i prema najavama turističkog sektora, ne samo sezona, već cijela godina bi trebala biti uspješna, čemu svakako doprinose ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i Eurozonu. No, ako se vratimo na prethodnu godinu, ali i one pre-pandemijske jasno je da se stvari trebaju mijenjati. Kvantiteta je postignuta te nam je ubuduće cilj rast kvalitete. Kao destinacija dosegnuli smo maksimalne kapacitete i rast broja dolazaka gostiju narednih sezona ne smije više biti tema. I zato je ključno pitanje: kuda ide hrvatski turizam? Koja je budućnost hrvatskog turizma?”, istaknuo je župan, koji se potom osvrnuo na studiju „Ocjena stanja i trendova održivosti turizma Istarske županije”, koju je naručila Hrvatska udruga turizma, u partnerstvu s Istarskom županijom. Naime, cilj studije bio je identificirati stanje i trendove razvoja turizma u Istarskoj županiji, njegovog utjecaja na različite komponente održivosti, ključne probleme i rizike, kao i moguće mehanizme njihovog otklanjanja. Župan se u nastavku osvrnuo na ključne pokazatelje iz Studije, poput brojke od ukupno 468.420 kreveta na području Istre u 2022. godini, od čega se njih 334.336 odnosi na komercijalni smještaj, a 134.084 na nekomercijalni.
“Model izgradnje koji se događa posljednjih 10 godina ne može ići zauvijek, a za dugoročne prihode svih dionika bolje ga je zaustaviti što je prije moguće! Budućnost turizma je u: cjelogodišnjem i održivom turizmu; konkurentnom i inovativnom turizmu; podizanju kvalitete turističkog proizvoda; autentičnosti,te očuvanju regionalnih posebnosti”, istaknuo je Miletić, koji je predstavio i niz konkretnih prijedloga rješenja za koja je tražio konsenzus županica i župana, a odnose se na:
– Definiranje strogih pragova količina smještaja po klasterima i destinacijama, te uspostavljanje sustava monitoringa održivosti turizma
– Revizija prostorno-planskih dokumenata s restrikcijom građevinskih područja i bitno strožim uvjetima nekretninske izgradnje (izgrađenost, visina, elementi estetike)
– Pregovori sa središnjom državom i odgovornim tijelima po pitanju: decentralizacije turističkog zakonodavstva; promjene porezne politike vezane uz nekomercijalni smještaj i iznajmljivanje; nove kategorizacije privatnog smještaja; promjene zakona vezane uz naplatu boravišne naknade za nekomercijalni smještaj; podizanje zakonske granice za komunalne doprinose i povezana pitanja.
– Izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu samo domaćinima, tj. onima koji su u definiciji domaćinstva, što je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i definirano, a radi se o promijeni prakse koja je vladala zadnjih 20 godina. “Imamo veliku odgovornost prema lokalnom stanovništvu, čija kvaliteta života ne smije ispaštati zbog turizma, a potom i radi gosta koji dolazi s velikim očekivanjima, koja moraju biti ispunjena”, zaključio je istarski župan, koji drži da je odgovornost imaju lokalna, regionalna i državna razina vlasti. Uslijedila je rasprava, u koju se prvi uključio zadarski župan Božidar Longin, koji se složio sa svime iznesenim te se osvrnuo na iskustva svoje županije, istaknuvši da je, po njegovom mišljenju, i jug Hrvatske dostigao svoj maksimum u turizmu. Svoja mišljenja su dali i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Spomenimo i točku koja se odnosi na Prijedlog EU odredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, koju je koncem prošle godine objavila Europska komisija. Naime, Uredba sadrži nekoliko odredbi koje će, ukoliko se usvoje u predloženom obliku, značajno utjecaju na poslovanje tvrtki Aluflexpack Grupe u Republici Hrvatskoj, ali i na gospodarstva Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske te Istarske županije u kojima tvrtke Aluflexpack Grupe posjeduju proizvodne pogone. Župan Miletić podržao je inicijativu da se nadležno ministarstvo izbori za izuzeće segmenta Uredbe kako ne bi ugrozili industrijsku proizvodnju i opstanak radnih mjesta, kojih je kako je naglasio u Umagu 340.
Nakon sjednice, uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Spomenik poginulih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava iz Domovinskog rata, te polaganje vijenaca i obilazak Spomen doma dr. Ante Starčevića, kao i obilazak Memorijalnog centra “Nikola Tesla”, objavila je u priopćenju Istarska županija.
