Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta! Naime, novi Zakon propisuje da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti niti formirati katastarsku česticu površine manje od jednog hektara.
Vlada Republike Hrvatske je na svojoj posljednjoj sjednici usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Jedan od najbitnijih prijedloga je onaj da će se novim Zakonom zabraniti parcelacija poljoprivrednog zemljišta. Naime, novi Zakon propisuje da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti niti formirati katastarsku česticu površine manje od jednog hektara, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, objavio je IDS.
Veliki je to korak prema naprijed, prije svega za Istru gdje posljednjih godina svjedočimo parcelaciji poljoprivrednih zemljišta koji su podloga za buduću bespravnu gradnju.
O tom su problemu glasno su progovorili istarski političari, u prvom redu predstavnici IDS-a. Tom prigodom, vijest je komentirao gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, poručivši:
– Prihvaćen je prijedlog saborskih zastupnika i istarskih političara od strane Vlade, te je konačno postignut mali korak prema sprečavanju bespravne gradnje. Ovim se putem zahvaljujem svima koji su prepoznali štetnost problema devastacije prirodnih resursa ne samo na našem području, već u cijeloj Hrvatskoj. Ovdje borba ne staje, već ćemo nastaviti i dalje tražiti pravdu, kako bi našoj djeci ostavili u nasljedstvo svo bogatstvo kojeg ova zemlja nudi’. Zaključio je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, objavio je IDS na svojim stranicama.
Ministarstvo poljoprivrede na svojim je stranicama objavilo da je konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj u četvrtak. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obavezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od 3 mjeseca te mnoge druge. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade.
Novi Zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave su dužne u roku od 3 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program. Radi bolje kontrole samog postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivredno zemljište je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ovim izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama i osigurava strateški interes putem prava prvokupa države.
Aktualnim Zakonom iz 2018. godine raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je jedinicama lokalne samouprave koje su na temelju zakona utvrdile obujam i namjenu državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području i donijele programe raspolaganja kao temelj za nacionalni registar poljoprivrednog zemljišta. Do danas je izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja i objavljeno 118 natječaja za zakup od strane jedinica lokalne samouprave. U međuvremenu je izrađen Nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao i Prijedlog nacionalnog strateškog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te su predložene izmjene ovog, jednog od najznačajnijih propisa, kao nikad dosad usklađene s rezultatima analiza i dijaloga s različitim dionicima.
Dodatno, na sjednici Vlade donesena je i Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja kojom se raspoređuju dopunska nacionalna sredstva za potpore poljoprivrednicima. Hrvatskim poljoprivrednicima isplaćen je u studenom avans od 1,6 milijardi kuna, dodatne potpore tijekom prosinca i siječnja 2022. godine za sektor stočarstva u iznosu od približno 170 milijuna kuna, a ovim se omogućuje isplata 1,5 milijardi kuna koja će započeti u veljači.
