Predsjednica SDP-a Pule Sanja Radolović na sedmom je mjestu kandidacijske liste Restart koalicije u 8. izbornoj jedinici. Osim toga, Radolović je i vijećnica u Županijskoj skupštini i pulskom Gradskom vijeću. Titulu doktorice znanosti iz područja ekonomije stekla je 2016. godine, a zaposlena je na pulskom Sveučilištu. Sve ankete pokazuju da će Restart koalicija u 8. izbornoj jedinici ostvariti odlične rezultate.
1. Gotovo je sigurno da ćete u nedjelju postati saborska zastupnica. Što ćete ponuditi Saboru, odnosno što građani Istarske županije mogu očekivati od Vas u iduće četiri godine? Za što ćete se zalagati i hoćete li imati možda fokus na neki poseban sektor?
Restart koalicija će biti relativni pobjednik izbora, a naša lista u 8. izbornoj jedinici je splet mladosti, iskustva, struke i politike te vjerujem da će građani povjerenje u najvećoj mjeri dati upravo nama. Borit ću se da se svi projekti koji su godinama bili u Istri na čekanju i ostvare. Imam iskustvo u području obrazovanja, znanosti i EU fondova čime se svakodnevno bavim. Kako dolazim iz regije u kojoj je turizam u najvećoj mjeri pokretač gospodarstva, svakako ću biti glasna po pitanju očuvanja radnih mjesta u tom sektoru, budući da je svako 3. radno mjesto indirektno vezano za turizam, a isti ima multiplikativan efekt na ostale gospodarske grane poput poljoprivrede i građevinarstva.
Potrebno je uspostaviti novi program za mlade nastavno na program EU „Garancija za mlade“ koji u Hrvatskoj nikad nije zaživio i za čiju su implementaciju europski revizori dali najlošiju ocjenu Hrvatskoj. Svaka mlada osoba mora primiti kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od šest mjeseci od prestanka obrazovanja ili prelaska u nezaposlenost. Potrebna je osigurati sredstava za navedeni program kroz lokalne i regionalne proračune te državni proračun i sredstva iz Europskog socijalnog fonda po uzoru na nama susjedne države poput Austrije, gdje je zahvaljujući implementaciji sličnog programa nezaposlenost mladih svega 8%.
S druge strane, uz mlade ne smijemo zaboraviti i naše sugrađane treće životne dobi koji su previše dali za naše društvo da bi sada čekali po 10 godina za smještaj u domovima za starije i nemoćne. Razvoj cjelokupnog sustava skrbi za starije i nemoćne osobe, odnosno izgradnja domova za starije i nemoćne osobe mora biti prioritet djelovanja lokalne, regionalne i nacionalne politike.
2. Ako Restart koalicija osvoji vlast u državi i vas se s ove naše istarske liste spominje kao moguću kandidatkinju za mjesto ministrice? Je li točno da ste razgovarali o ministarstvu turizma, te hoće li i drugi s liste (Silvano Hrelja ili IDS-ovci) također dobiti funkciju ministra?
O izvršnoj vlasti kao i podjeli funkcija u istoj ne razmišljam, a naš budući premijer Davor Bernardić će izabrati tim svojih ministara i njihovih suradnika. Fokusirana sam na terensku kampanju u 8. izbornoj jedinici kako bi se što bolje upoznala s problemima koje muče naše sugrađane u svakodnevici. Naime, Restart koalicija ima kvalitetan predizborni program i konkretne mjere za napredak cjelokupnog gospodarstva, što ne znači da svaki dan ne moramo i dalje slušati glas građana i mijenjati na bolje ono što ih muči.
3. Proteklih mjeseci puno se govorilo o nužnosti reformi lokalne samouprave. Kako Vi na to gledate? Smatrate li da bi Istra trebala ostati zasebna ili pripojiti se Rijeci, te koliko bi po vama trebalo ukinuti općina?
Istra mora ostati zasebna regija sa svim svojim posebnostima. O reformi lokalne samouprave puno se priča, ali malo radi. Prvo se mora napraviti detaljna analiza i skenirati stanje u svakoj jedinici lokalne samouprave da bi mogli uopće pričati o ukidanju pojedinih općina. Nastavno na to treba utvrditi jasne kriterije – one financijske, geografske, ali demografske. Reforma lokalne samouprave ne smije biti političke prirode već o njoj posljednju riječ moraju dati struka, ali i građani.
4. Vezano za to spominjao se i prevelik broj turističkih zajednica, jer gotovo pa svaka općina ima svoju? Smatrate li da bi i njih trebalo ukinuti?
Nije poanta samo u formalnosti ukidanja TZ-ova već i o njihovom trenutačnom načinu djelovanja. Primjera radi, smiješno je, a i potpuno neučinkovito da pojedini manji TZ-ovi nisu udruženi u klaster koji zatim zajednički nastupa prema emitivnim tržištima na pojedinim sajmovima i manifestacijama. U nekim gradovima i općinama to funkcionira na zavidnoj razini dok ima TZ-ova koji služe isključivo za privatna turističke putovanja djelatnika i onih koje one ih tim putovanjima odluče počastiti.
5. SDP je u nekoliko istupa isticao da u Istru se najviše ulagalo za mandata vaše stranke. Međutim isto to i HDZ tvrdi u svojoj kampanji. Kako je moguće da i jedni i drugi govorite isto? Što bi vezano za državne investicije trebali znati Istrani?
U Istri je u razdoblju od 2011.-2015. godine iz proračuna RH uloženo preko 3 milijarde kuna (primjerice sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Grada Poreča u iznosu od 501 milijun kuna, Opća bolnica Pula iznosa 352 milijuna kuna itd.), a broj nezaposlenih u Istri smanjen je za 25%.
S druge strane HDZ-ova i HNS-ova Vlada od tri milijarde eura i izgradnje 400 kilometara novih pruga u drugim dijelovima naše zemlje u narednim godinama u Istri se neće izgraditi niti jedan kilometar nove trase. Također, niti jedan od 500-tinjak amandmana na državni proračun koji su podneseni ove godine na ime razvoja Istre nije usvojen.
6. Jasno je da turistička sezona neće biti dobra zbog utjecaja korona-krize. Što SDP, ako osvoji vlast, planira poduzeti najesen kako bi se pomoglo velikom broju građana i poduzetnika za koje je izvjesno da će se naći u ozbiljnim problemima?
Čeka nas teška godina. Ljetna turistička sezona 2020. godine će ukoliko se nastavi „smirivanje“ epidemiološke situacije ostvariti u značajno manjem obimu normalnog turističkog prometa. Znamo svi koliko je važan taj podatak budući da hotelijerstvo i ugostiteljstvo u normalnim godinama ostvaruje oko 30 milijardi kuna prometa i zapošljava oko 110.000 djelatnika. Turistički razvijene zemlje na Mediteranu prepoznale su važnost turizma i ugostiteljstva te u skladu s time primjenjuju nižu stopu PDV-a, čime ujedno potiču i razvoj turizma. Stopa PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj trebala bi se izjednačiti s onima koje imaju mediteranske zemlje, i to na način da se i za smještaj i ugostiteljstvo primjenjuje stopa od 10%, prema uzoru na nama konkurentne europske zemlje. To direktno dovodi do očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta te povećanja investicija u smještajne objekte. S gospodarskim mjerama za očuvanje poslovnih sustava i radnih mjesta potrebno je krenuti odmah. Dakle, potrebno je promptno donijeti mjere održavanja likvidnosti, zatim razvoja turizma barem do normalizacije poslovanja u 2021. godini i povući EU sredstva za oporavak gospodarstva. Također, potpore za očuvanje radnih mjesta moraju ostati na snazi za pogođene gospodarske grane COVID-19 pandemijom.
7. Kakav je Vaš stav prema uvođenju eura, što nam je pred vratima?
Postoje prednosti i nedostaci vezano za uvođenje eura koje mogu utjecati na svakodnevni život građana. Stoga smatram da bi građani u donošenju takve odluke trebali proaktivno sudjelovati. Kakogod, ne treba brzati s tom odlukom. Prednost je svakako u izbjegavanju valutnog rizika, smanjenju transakcijskih troškova, daljnjem snižavanju kamatnih stopa, kako za građane tako i za poduzetnike.
S druge strane, Hrvatska na ovoj razini razvijenosti ima ozbiljan problem, a to je gotovo najniži standard u EU – niske hrvatske plaće i visoke europske cijene. Također, zabrinjava i niska globalna konkurentnost i slabi izgledi za ubrzanje rasta. Što će nam uvođenje eura donijeti u tom aspektu? Hrvatska ekonomija još uvijek je opterećena ozbiljnim strukturnim problemima koji ograničavaju da nam euro donese svoje pozitivne aspekte.
