Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se u Bruxellesu, uoči posebnog sastanka Europskog vijeća, sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenicom Ylvom Johansson koji su iskazali snažnu potporu Hrvatskoj za što skorijim ulaskom u eurozonu i Schengenski prostor. Konsenzus članica premijer očekuje za vrijeme slovenskog predsjedanja Europskim vijećem.
“Što se tiče susreta s Michelom, što je jedan od naših redovitih sastanaka uoči Europskog vijeća, iskazao sam naše ambicije za članstvom u eurozoni i naše ambicije za članstvom u Schengenskom prostoru kao dvjema ključnim temama koje želimo što skorije ostvariti, te da to bude u konačnici i veliko postignuće Hrvatske u mandatu naše druge Vlade. Potvrdio je snažnu potporu predsjednika Europskog vijeća Michela hrvatskom ulasku u Schengenski prostor i eurozonu.
Potpora i pomoć europskim ambicijama naših susjeda
Plenković je kazao da su razgovarali i o situaciji u državama jugoistoka Europe istaknuvši da Hrvatska snažno podupire ambicije svojih susjeda u tom procesu u kojima im, kao i dosad, želi konstruktivno pomoći.
“Posebno smo razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini. Želimo da institucije Bosne i Hercegovine, političke stranke u Bosni i Hercegovini postignu dogovor o reformi izbornog zakonodavstva koja bi na pravedan i adekvatan način uzela u obzir ravnopravan položaj svih triju konstitutivnih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini te na taj način omogućila održavanje idućih parlamentarnih izbora koji će biti povoljniji i pravedniji za sva tri naroda, osobito za pripadnike Hrvata koji tamo žive”, rekao je Plenković.
Dodao je da su razgovarali i o procesu proširenja, podsjetivši na sastanak na vrhu koji je Hrvatska organizirala za vrijeme svog predsjedanja Vijećem kada su odblokirani pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
“U međuvremenu imamo zastoj u tom procesu i nadamo se da će dijalogom između Sjeverne Makedonije i Bugarske doći do eliminiranja ovih nekoliko tema koje predstavljaju prepreku da se pregovori otvore. Smatramo da je jako dobro da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji pokrenu procesi pregovora jer je to dobro za njih, za reforme. Jako dugo čekaju i na tom im putu želimo pomoći.”
Mjere protiv Bjelorusije
Na sastanku se razgovaralo i o jučerašnjem zaustavljanju i onemogućivanja daljnjeg leta zrakoplova Ryanaira iznad Bjelorusije, koji je spušten u Minsk.
“Mi smo to osudili i vjerujemo da ćemo već na početku Europskog vijeća imati zajedničke zaključke koji će osuditi takvo ponašanje i predložiti određene mjere protiv Bjelorusije. Nezapamćena je situacija da se let između jednoga grada članice Europske unije u drugi grad članice Europske unije prisilno prizemlji i iz njega izvuče dvoje putnika.”
I na sastanku s povjerenicom Johansson, koja je prije nekoliko tjedana bila u Zagrebu, razgovarali su o hrvatskoj ambiciji da što prije uđe u Schengenski prostor.
“Smatramo da smo ispunili sve tehničke kriterije što je i potvrdila Europska komisija”, rekao je Plenković. Dodao je da su dogovorili da će se u sklopu nove strategije za Schenegenski prostor koji će Komisija objaviti 2. lipnja uzeti u obzir ambicija Hrvatske, koja je članica EU i sa svojih šest i pol tisuća policajaca štiti vanjsku granice Europske unije, da želi ući u Schengenski prostor upravo da omogući bolju provedbu te strategije.
“Želimo ući u schengenski informacijski sustav, vizni informacijski sustav, sustav ulazaka i izlazaka i na taj način pridonijeti sprječavanju nezakonitih migracija i normalnom funkcioniranju Schengenskog prostora”, kazao je Plenković, dodavši da i kod povjerenice Johansson i u Komisiji Hrvatska imamo veliko razumijevanje i potporu o kojoj će nastaviti razgovore i s ostalim državama članicama kako bi ta tema zrela došla na Europsko vijeće što skorije.
“Vjerujemo da ćemo ispuniti i sve preduvjete da budemo i članica eurozone u sljedeće dvije godine“, dodao je Plenković.
Govoreći pak o hodogramu za Schengen Plenković je rekao da se sa svim državama članicama intenzivno razgovara na svim razinama; razinama ministara unutarnjih i vanjskih poslova, šefovima država i vlada.
“Želimo da kad ta tema dođe na dnevni red uživa konsenzus svih država članica, mislim da smo blizu trenutku da se to realizira sljedećih nekoliko mjeseci. Slovensko predsjedanje bi bila realna mogućnost za donošenje te teme na razini Vijeća. Dodao je da će kroz predstojeće dokumente i zakonske akte o reformi schengenskog sustava imati priliku apostrofirati koliko je i za Europsku uniju dobro da Hrvatska postane članica.
“Recimo, za Sloveniju hrvatsko članstvo u Schengenskom prostoru znači manje troškove, veću sigurnost na granici, bolju koordinaciju, a za Hrvatsku je to izrazito dobro jer onda koristimo sve baze podataka koje nam u ovom trenutku još nisu na raspolaganju. Mislim da polako idemo prema odluci Vijeća koja će za nas biti pozitivna“, uvjeren je Plenković.
Digitalna COVID potvrda 1. srpnja. Relaksirane epidemiološke mjere krajem tjedna, a potpora potrebitim poslodavcima se nastavlja
Na pitanje o Digitalnoj COVID potvrdi Plenković je odgovorio da je ona kroz trijalog usuglašena na razini Europskog vijeća, Europske Komisije i Europskog parlamenta.
“Odluka stupa na snagu 1. srpnja, nakon toga ima šest tjedana za usvajanje provedbenih akata. Dok ne stupi na snagu organizirat ćemo kretanje ljudi po dosadašnjem konceptu: prema važećem testu, potvrdama o preboljelom COVIDU ili potvrdi o cijepljenju. Bilateralno razgovaramo s brojnim državama i dogovorit ćemo kako da se omogući nesmetano prelaženje granica”. Govoreći o mjerama koje Vlada poduzima Plenković je naglasio da stvari treba postaviti na tri temeljna stupa.
“Prvi stup je procjepljivanje. Ide brže i još jednom pozivam sve naše sugrađane: ‘Molim vas cijepite se što prije!’ ”
“Druga je da smo kao Vlada s jenjavanjem epidemije u poziciji da neke restriktivne mjere možemo postupno relaksirati” rekao je najavivši da će Stožer te odluke objaviti krajem ovog tjedna te da ćemo na taj način omogućiti daljnju normalizaciju života.
“Mjere u Hrvatskoj bile su znatno blaže i znatno su manje remetile normalan život naših sugrađana nego u zemljama gdje je, primjerice, postojao policijski sat, a društvene aktivnosti i uslužne djelatnosti nisu bile moguće.”
“Treće, onima kojima aktivnosti i dalje budu ograničene mi ćemo u skladu s našom konzistentnom politikom omogućiti mjere potpore”, potvrdio je Plenković.
Naglasio je da je kroz mjere očuvanja radnih mjesta dosad uloženo 10, 5 milijardi kuna kojima je spašeno 680.000 radnih mjesta i 120.000 poslodavaca, omogućeni su otpisi, kreditiranja za likvidnost, isplaćivane su plaće i mirovine te je osiguran opstanak u smislu snage javnih financija i investicijskog rejtinga. Upitan još jednom o roku Hrvatskoga primanja u Schengenski prostor Plenković je ponovio da očekuje da bi hrvatsko članstvo u Schengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine.
“Mislim da je to moguće. Kada gledamo ukupno jako dobre odnose koje sada imamo sa Slovenijom, to bi bio sjajan scenarij da se tako nešto dogodi baš za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU”, zaključio je Plenković.
Izvor Vlada RH
