„Odbrojavamo sitno do ulaska u Schengen! Preostala su još finalna dva koraka, kako bi Hrvatska 1. siječnja 2023. postati članica šengenskog prostora! Nakon gotovo desetljeća u čekaonici, Hrvatska zasluženo pristupa najvećem području bez unutarnjih graničnih kontrola na svijetu, to je pravi početak nove godine, istaknuo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego, uoči sutrašnje rasprave na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u RH.
– U četvrtak je na rasporedu glasovanje odnosno službena potvrda Parlamenta o spremnosti Hrvatske za pristup Schengenu, i ovim putem molim sve svoje kolegice i kolege zastupnike da glasuju ispravno – za Hrvatsku u Schengenu, za snažniju i bolju Europu, naglasio je Flego.
Nakon što je krajem listopada ove godine odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove – LIBE – podržao pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru, ovoga nam tjedna slijedi rasprava na plenarnoj sjednici te glasovanje Parlamenta. To je ujedno i pretposljednji korak, dok će konačna odluka o pristupu Hrvatske Schengenu biti donesena najvjerojatnije početkom prosinca, na Vijeću ministara EU-a za unutarnje poslove.
Istarski europarlamentarac Flego od samog je početka svog mandata isticao Schengen kao jedan od prioriteta svoga rada i najvažniji strateški cilj RH. Tako je u kritičnom trenutku za cijeli proces 2019. godine, kada je dio slovenskih zastupnika pokušao političkim pritiskom zakočiti pristupanje RH Schengenu, Flego po prvi put od ulaska RH u EU uspio ujediniti sve hrvatske zastupnice i zastupnike, neovisno o političkim grupacijama i nacionalnim strankama.
– Slovenski zastupnici nisu svi ujedinjeni u toj inicijativi, dok hrvatski po prvi put jesu. Važno je da smo reagirali i da smo po prvi put svi ujedinjeni u obrani hrvatskih interesa. Slovenija je naš susjed, a Slovenci su naši prijatelji. Razlog više zašto mi je inicijativa dijela slovenskih zastupnika neprihvatljiva. Kočiti proces integracije Hrvatske bez i jednog argumenta je neozbiljno. Pokušavati vršiti politički pritisak na politički neovisno tijelo EU-a je opasno. Zadovoljili smo sve tehničke uvjete i očekujem da sutra dobijemo zeleno svjetlo za ulazak u Schengen, govorio je Flego 2019., a zeleno je svjetlo Komisije uslijedilo dan nakon.
– Za nas granica s EU predstavlja zid. Taj zid nam nije potreban i taj zid više ne želimo. Ne želimo Europu zidova. Želimo više suradnje i više napora u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, u stvaranju snažnije Europe, naglasio je Flego tom prilikom.
U jeku pandemije, Flego je reagirao i na pokušaje Slovenaca za podizanjem žica, istaknuvši da „do toga dovode nacionalističke ekstremne politike, što nije ni malo efikasna ni dobra mjera za sprečavanje ilegalnih migracija te da osim što se takvo što protivi zdravom razumu, protivi se i europskom načelu zajedništva i solidarnosti“.
– Smatram da je ta ideja jednako opasna koliko i protivna europskoj ideji zajedništva. Slovenska politika postavljanja žilet žica, portuna i dizanja zidova među prijateljima ovime dobila svoj iznimno loš i opasan nastavak, a naše susjede Slovence opetovano podsjećam da je njihova zemlja punopravna članica Europske unije. Vremena su teška, ali iskorištavanje pandemije i straha građana za realizaciju davno zacrtanih političkih ciljeva pojedinaca je suludo, naglasio je Flego u travnju 2020., dodavši da „Schengen nije problem, već rješenje“.
– Ako Schengen nestane, nestat će i EU kakvu danas poznajemo. Potrebna nam je politička volja i odgovornost europskih lidera, kako bismo očuvali jednu od temeljnih ideja EU-a, a to je sloboda kretanja.
Flego je koristio i svaku prigodu na plenarnim zasjedanjima da podsjeti kolege i javnost koliko nam je Schengen bitan te koliki je posao napravljen na putu do tog cilja.
– Hrvatska je imala najdetaljniji proces ocjenjivanja za Schengen, ispunjena je čak 281 preporuka, ali utakmica nije gotova dok ne čujemo zadnji zvižduk, kazao je Flego prije godinu dana nakon potvrde ministara unutarnjih poslova svih članica EU-a o spremnosti RH za Schengen, dodavši da je krajnje vrijeme za našu daljnju integraciju u EU.
Prošlog je mjeseca na plenarnoj sjednici Flego također govorio o Schengenu, apelirajući na zastupnike „koji iznose paušalne i netočne informacije o Hrvatskoj da se smire i ispričaju te da ne dijele građanke i građane Europe na građane prvog i drugog reda radi svojih internih političkih bodova“.
Dan uoči finalne potvrde Europskog parlamenta o spremnosti RH za Schengen, Flego ne sumnja da će svih 26 država članica prepoznati dobrobit širenja Schengena – za Europu, za sebe i za Hrvatsku.
– Šengenski je prostor krajnja točka europskog zajedništva država članica i ono čemu Hrvatska teži od 2013. Vidjeli smo prije dvije godine kako izgleda zatvorena Europa i to se nikome nije svidjelo. Od 1. siječnja iduće godine konačno ćemo prelaziti granice bez osobnih dokumenata i provjera, što je osobito važno našim ljudima u pograničnim područjima. I za Istru ono najvažnije – nema više čekanja na graničnim prijelazima, morskim, zračnim ni kopnenim, nema gužvi na Plovaniji ili Kaštelu niti pokazivanja putnih isprava. Istra će i službeno biti prava europska regija bez granica, zaključio je Flego.
Izvor Lokalni ured zastupnika u EP-u Valtera Flega
