Na konferenciji za medije održanoj jučer, u Pazinu, predstavljeni su rezultati arheološkog istaživanja koje se odvijalo na Gradini Rašpor u sklopu projekta »Kaštelir – Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera«. Arheološko istraživanje započelo je 25. veljače nakon što su ishodovane sve potrebne dozvole, no raščišćavanje terena i puta započelo je još u prosincu 2020. godine.
Konfereciju je otvorio pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije dr. sc. Ezio Pinzan, koji je naglasio značaj projekta Kaštelir, ali i važnost arheološkog istraživanja Gradine Rašpor. Upravo je istraživanje prapovijesti ovog kraja kroz arheologiju jedna od ključnih aktivnosti projekta, uz obnovu »stare škole« u Račijoj Vasi u info točku projekta, revitalizaciju uzgoja biljke encijana i ostalo. U sklopu projekta izrađena je i mobilna aplikacija, opremljena je informacijska točka u Lanišću, snima se i dokumentarni film o Rašporu, a odrađena je i prva edicija Festivala Encijan.
Riječ je preuzela načelnica Općine Lanišće Roberta Medica rekavši: »Ovo je prvi europski projekt za našu Općinu, koji ima za cilj oživjeti bogatu tradiciju s područja Ćićarije te ovom prilikom zahvaljujem Istarskoj županiji koja nas je uključila u projekt, čiji se pozitivni učinci već sada vide“. Izrazila je i želju da ovakav pozitivan trend potakne razvoj ovog kraja, održivi ruralni turizam, ekološku poljoprivredu i stočarstvo na području općine.
Katarina Vretenar bila je prisutna ispred tvrtki Kapitel i Vektra, koje su bile zadužene za raščišćavanje područja i omogućavanje pristupa lokalitetu.
– Prije arheološkog iskopavanja odrađeno je Lidar snimanje iz zraka, kao i 3D snimak, kako bi se utvrdili arhitektonski elementi te odredio povijesni put koji je vodio na gradinu, potom je krenulo čišćenje i krčenje puta, rekla je Vretenar.
Prisutnima se obratila i voditeljica arheoloških radova prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić predstvivši arheološka otkirća. Na istraživanju su sudjelovali još i prof. dr. sc. Robert Matijašić te doc. dr. sc. Davor Bulić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Lokalitet Rašpor nalazi se u srcu Ćićarije koja je relativno slabo istraženo područje. To je pogranična regija gdje su naselja ovog dijela Istre u prošlosti imala naglašenu fortifikacijsku ulogu. Gradine ili kašteliri ovog dijela Istre nastali su na strateškim položajima, na glavnim komunikacijskim pravcima.
Iako se o Rašporu puno pisalo, prije svega u povijesnim izvorima, do danas na lokalitetu nisu vršena arheološka iskopavanja. No, danas ostaci ne odaju tragove slavne prošlosti kaštela, možda i rimske postaje, a ortofoto snimanje zbog borove šume koja prekriva teren nije polučilo očekivane rezulate.
Krajem veljače otvorene su dvije sonde 5 x 5 metra, međusobno udaljene pet metara, a čiji je cilj bio pronaći prapovijesnu gradinu. Nažalost taj cilj nije postignut, matična stijena u sondama bila je gotovo do površine pa je najdublji dio sonde bio svega 75 cm. U sondama su pronađeni keramički i metalni nalazi, a pronađeni su i ostaci ruševine srednjovjekovnog kaštela.
– Nalazi ujedno ukazuju da je Rašpor bio bogat i da se živjelo lagodno, to prije svega ukazuje, između ostalog i majolika keramika koja je uvezena iz Španjolske, kao i ostaci staklenih posuda proizvedenih u Muranu, a koji su imali pozlatu, rekla je prof. dr. sc. Buršić-Matijašić. Pronađeno je još i metalnih nalaza poput željeznih čavala, željezna pojasna kopča, okov prozora, dijelovi konjske opreme ili ulomci metalnih posuda, grube kuhinjske te građevinske keramike.
Arheološko istraživanje trajalo je 12 dana te iako nisu pronađeni ostaci prapovijesnog naselja, dobiveni su značajni podaci za bolje razumijevanje lokalitete Gradina Rašpor, objavila je Istarska županija.
