Ovih su dana članove Društva invalida Poreč iznenadili brojni darovi sugrađana koji su im željeli uljepšati blagdane. Jedan od donatora je i Bernard Prekalj, magistar inženjer poljoprivrede, asistent na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, koji u sklopu svog istraživanja za doktorat uzgaja raštiku. To povrće na polju kod Instituta odlično raste i uspijeva, pa ga je Prekalj ubrao i donio članovima Društva invalida.
Ovaj Porečan, budući doktor, odabrao je ovo povrće za svoj istraživački rad koji će trajati četiri godine. Zasadio je čak 40 sorti iz cijele Hrvatske. Sjeme je nabavio iz svih krajeva Lijepe naše.
Biljka nije zahtjevna i izvrsno uspijeva na polju porečkog Instituta, tako da će ovog zdravog i nedovoljno cijenjenog povrća i ubuduće biti još.
Naime, raštika pripada u istu skupinu kupusnjača kao i lisnati kelj, a iako je riječ o zahvalnoj biljci koja može uspijevati u raznim geografskim područjima te su na njoj odrastale generacije, u Hrvatskoj je još uvijek podcijenjena u usporedbi s glavatim keljem, kupusom, blitvom ili špinatom. Nedovoljno se govori o njezinim prednostima, a gotovo je nemoguće pronaći je na restoranskim jelovnicima.
Raštika je niskokalorična i izrazito hranjiva kupusnjača koja bi se češće trebala naći na našem tanjuru. Kupusnjače imaju približno jednaka nutritivna svojstva i dobar su izvor dijetalnih vlakana te vitamina C i vitamina skupine B, no povrće iz grupe acephala, odnosno raštika i lisnati kelj, imaju viši udio folne kiseline i kalcija. Također, predstavljaju dobar izvor kalija, cinka, mangana, magnezija, fosfora i željeza, kao i betakarotena (vitamin A), luteina i zeaksantina važnih za dobar vid.
Oko 100 grama raštike sadrži tek 30 kalorija pa se preporučuje i u dijetalnoj prehrani, a dostupna je tijekom cijele godine. No, zimi je njezin okus najbolji, jer mraz doprinosi tome da bude slatkasta.
