Državnom himnom „Lijepa naša“ i svečanom pjesmom Istarske županije „Krasna zemljo“ u izvedbi Limene glazbe Zajednice Talijana Vižinada počelo je danas prijepodne tradicionalno druženje mještana Poreštine na Vrbanovici kod Kaštelira. Na ovom je području za vrijeme 2. svjetskog rata
djelovala 25. vojno pozadinska stanica NOB-a. Zadnju akciju 25. vojno pozadinska stanica obavila je 28. travnja 1945.godine kada je istovremeno ušla u Tar, Kaštelir i Vižinadu i nije se više vraćala u ilegalu.
Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata Tara, Kaštelira i Vižinade ocijenilo je da borcima ove stanice i narodu koji im je pomagao duguju zahvalnost trajnim obilježavanjem događaja koji su se ovdje zbivali. Kao mjesto obilježavanja određena je Vrbanovica, jer je tu stanica vodila najjaču bitku i upravo tu je prije 75 godina 24. kolovoza poginuo i prvi borac te stanice Viktor Labinac.
Njemu u čast cvijeće i vijence na spomenik položili su danas predsjednica Općinskog vijeća Vižinade Neda Šainčić Pilato te predstavnici boračkih organizacija Anton Fabac i Silvano Mengot.
Naime, svake se godine ovi događaji obilježavaju druženjem zadnje nedjelje u kolovozu, koje su ove godine organizirale Općina Vižinada, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske – Poreč i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Poreč.
Arduino Matošević 
Edo Jerman 
Marijan Filipović
Okupljenima s područja cijele Istre obratili su se Fabrizio Radin, obnašatelj dužnosti župana Istarske županije, Edo Jerman, predstavnik udruge antifašita Hrvatske i Istre, Marijan Filipović iz UDVDR-a Poreča, Arduino Matošević, čelnik Udruge antifašista i u ime domaćina susreta Marko Ferenac, načelnik Vižinade.
-Zahvaljujući borcima i suradnicima ove stanice mještani ovog dijela Poreštine imali su siguran organizacijski, politički i vojni oslonac za uspješno suprotstavljanje fašističkoj i nacističkoj vlasti i njenim zločinima. Mnogi od njih platili su cijenom života slobodu koju danas imamo, te nas to obavezuje da im ovakvim okupljanjima odajemo počast, ne zaboravljajući da smo se i mi zajedno s njima borili za iste ciljeve i ideale. Pritom, ne smijemo zaboraviti i na doprinose velikana i boraca, kao što je bio drug Tito, a koje sjećanje i uspomenu nam pokušavaju umanjiti i oduzeti, naglasio je načelnik Ferenac. Dodao je da su vrijednosti antifašizma na kojima je izgrađena Hrvatska vrijednosti koje mi u Istri, njegujemo i živimo. I nitko nam to neće oduzeti, poručio je Ferenac.
– S ponosom se sjećamo djelovanja vojno pozadinske stanice koje je dala izniman doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi, a ti su događaji odredili naš put, našu prošlost i našu sadašnjost, rekao je Radin, odajući počast i zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos i živote za temeljen vrijednosti našeg identiteta, a to su: antifašizam, sloboda i jednakost, nacionalna i socijalna emancipacija, rodna ravnopravnost, poštivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, višejezičnost i multikulturalnost. To su vrijednosti koje se mogu sintetizirati u jednu riječ, a to je suživot-convivenza, naglasio je istarski župan.
Na blaćenje vrijednosti i tekovina antifašizma osvrnuli su se redom svi govornici. Matošević je rekao kako u Kumrovcu na obilježavanju rođendana Josipa Broza Tita nije bilo dopušteno isticanje antifašističkih simbola, ali se zato bez ikakvih sankcija u Zagrebu i Splitu mogu nositi crne uniforme i pozdravljati ustaškim pozdravom. To, nažalost, pokazuje pravo lice hrvatske vlasti koja se antifašizmom kiti samo za vanjsku upotrebu, kako bi se dodvorila zemljama koja istinski njeguj antifašizam. Nažalost, često se manipulira s braniteljskom populacijom, naveo je Filipović, naglasivši kao su branitelji, pa tako i oni iz Istre u Domovinskom ratu obranili avnojevsku Hrvatsku, koja je početkom 1990-tih bila izložena velikosrpskoj agresiji. Jerman je ukazao na omalovažavanje tekovina antifašizma i djela Josipa Broza Tita bez kojeg, kao ni njegovih partizana, Istra danas zasigurno ne bi bila dijelom Republike Hrvatske.
Osim limene glazbe, pjevali su i Minicantanti Zajednice Talijana Vižinada, odnosno djevojčice Lucija Geržinić i Steisi Ritoša.
Druženje je nakon službenog dijela nastavljeno uz fažol za sve prisutne, a potom se druženje nastavilo uz turnir u briškuli i trešeti, te natjecanjem u gađanju glinenih golubova na streljani.
Tekst&foto Tanja Kocijančić
