Portal Jutarnjeg lista Novac.hr objavio je analizu turističkih tvrtki.
Do kraja travnja kompanije čije su dionice listane na Zagrebačkoj burzi (ZSE) morale su regulatoru Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA-i) i samoj Burzi dostaviti financijska izvješća za prošlu poslovnu godinu koja su revidirali neovisni revizori, kao i nerevidirane financijske rezultate za prvo tromjesečje.
U prvom dijelu pregleda poslovanja obrađene su kompanije iz industrijskog sektora, u drugom dijelu kompanije iz sektora prehrane i transporta, u trećem dijelu dan je pregled poslovanja banaka i kompanija iz telekomunikacijskog sektora, a u ovom (četvrtom) dijelu slijedi pregled kompanija iz turističkog sektora – sektora koji je bez sumnje bio zvijezda na Zagrebačkoj burzi posljednjih sedam-osam godina.
Time smo pokrili poslovanje samo za manji broj dionica kojima se trguje na Burzi; neke sektore potpuno smo izostavili (poput brodara, građevinara, osiguranja, holdinga i sl.), no jasno je kako se poslovanje razlikuje od kompanije do kompanije. Ipak, generalno gledano, primjetan je trend rasta prihoda i dobiti, što se vidi i po visini dividendi koje će biti isplaćene dioničarima.
VALAMAR RIVIERA
Najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, koja u svom portfelju ima 34 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta u kojima dnevno može ugostiti oko 58 tisuća gostiju, imala je još jednu sjajnu poslovnu godinu. Ukupni prihodi Grupe u 2018. iznosili su 2,05 milijardi kuna, što predstavlja porast od 11,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Rast prihoda rezultirao je rastom profitabilnosti poslovanja: prilagođena EBITDA porasla je za gotovo 13 posto (na 703 milijuna kuna), a dobit prije oporezivanja porasla je za 8 posto (na 258 milijuna kuna). No, neto dobit zabilježila je pad od šest milijuna kuna, na iznos od 239 milijuna kuna, prvenstveno kao posljedica nižih poreznih prihoda s osnove manjeg jednokratnog priznavanja odgođene porezne imovine, a sukladno Zakonu o poticaju za investicije i unapređenju investicijskog okruženja.
Kapitalna ulaganja u 2018. iznosila su 704 milijuna kuna – što je pad za 19,8 posto u odnosu na 2017. – a ove se godine planiraju na razini od 793 milijuna kuna. Nakon akvizicije Hotela Baška na otoku Krku i hotela Imperial na otoku Rabu, prošle godine Valamar je kupio i Hotele Makarska u Makarskoj te prvi hotel u Austriji (Valamar Obertauern, cijena transakcije nepoznata), što predstavlja važan iskorak u širenju poslovanja izvan Hrvatske.
U prvom tromjesečju ove godine zabilježen je 19-postotni rast prihoda od prodaje, ali on je najvećim dijelom rezultat konsolidacije društva Valamar Obertauern. Očekivano niži usporedivi prihodi od prodaje (dakle, isključujući ovogodišnje poslovanje društava Valamar Obertauern i Hoteli Makarska) i veća negativna EBITDA posljedica su pomicanja uskrsnih blagdana u drugo tromjesečje 2019. godine.
S obzirom na sezonski karakter industrije u kojoj Grupa posluje, rezultati poslovanja u prvom tromjesečju i inače nisu indikativni, a Uprava naglašava kako povećanje bookinga najavljenih noćenja do kraja godine u odnosu na prethodnu ukazuje na pozitivna očekivanja u nastavku godine.
Otkad je Valamar počeo isplaćivati dividendu 2014., ona svake godine raste: u 2019. dioničarima će biti isplaćena jedna kuna dividende po dionici, što na trenutačnu cijenu dionice daje prinos od 2,6 posto.
MAISTRA
Grupa Maistra, koja u svom portfelju ima deset hotela, osam naselja i šest kampova u kojima se dnevno može smjestiti 35 tisuća gostiju, u 2018. ostvarila je prihode od prodaje u visini od 1,19 milijardi kuna, što je povećanje za 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rast prihoda rezultat je većeg broja noćenja i rasta prosječnih cijena temeljem kontinuiteta ulaganja u ponudu višeg cjenovnog segmenta.
Tako je ukupni iznos investicijskog ulaganja u 2018. iznosio 505 milijuna kuna, što je na razini prošlih godina, a do 2023. Maistra će uložiti dodatnih 1,8 milijardi kuna, čime će 85 posto čvrstih kapaciteta biti na najvišoj razini ponude.
EBITDA je u 2018. porasla za 21 milijun kuna (na 453 milijuna kuna), dobit prije oporezivanja bila je na razini prošle godine (185,9 milijuna kuna), dok je neto dobit osjetno porasla – na 289,4 milijuna kuna (2017.: 162,1 milijun kuna). Snažan rast neto dobiti utjecaj je učinka priznavanja državnih poticaja za ulaganja.
Iako se u prvom tromjesečju ostvaruje samo manji dio ukupnoga godišnjeg prometa, 2019. počela je dobro: u prva tri mjeseca ove godine došlo je do rasta prihoda od prodaje za 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a smanjio se i neto gubitak karakterističan za početak godine. Status rezervacija bolji je za tri posto u usporedbi s prošlogodišnjim.
Kompanija nije prezadužena, no i dalje ima izrazito nepovoljnu ročnu strukturu duga: kratkoročne obveze višestruko su veće od kratkotrajne imovine. Uzrok visokih kratkoročnih obveza je revolving kredit koji je odobrilo matično društvo Adris grupa, a s obzirom na to da je kamatna stopa na njega 4 posto (krajem 2017. bila je 4,97 posto) te da se ista sredstva koriste za financiranje dugotrajne imovine, u interesu bi same kompanije bilo da se revolving zamijeni povoljnijom kreditnom linijom na dugi rok otplate u nekoj od poslovnih banaka.
PLAVA LAGUNA
Grupa Plava laguna u svim je smještajnim kapacitetima u 2018. zabilježila 4,77 milijuna noćenja, što je 1,1 posto manje nego prethodne godine. Uz porast prosječnih cijena smještaja u čvrstim objektima za 4,1 posto te 8,7 posto u autokampovima, poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 1,12 milijardi kuna, odnosno viši su za 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Dobit prije oporezivanja porasla je za 3 posto, na 276,9 milijuna kuna; s obzirom na dobivenu poreznu potporu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, kompanija je za 2018. iskoristila porezni poticaj u iznosu od 43,7 milijuna kuna, stoga je prošlogodišnja neto dobit iznosila 276,6 milijuna kuna te je bila za 25,8 posto viša u odnosu na 2017. godinu.
Prošle su godine realizirana kapitalna ulaganja u iznosu od 60 milijuna eura, što je najviše u novijoj povijesti kompanije, a u ovoj se godini planiraju u iznosu od oko 40 milijuna eura.
U prvom tromjesečju ove godine, koji predstavlja uobičajenu nisku zauzetost kapaciteta s udjelom od samo 1,4 posto u planiranom broju noćenja na godišnjoj razini, zabilježen je pad poslovnih prihoda za 10 posto te veći neto gubitak za 20,7 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani.
Dioničari će ove godine dobiti manju dividendu: 34,3 kune po dionici što na trenutačnu cijenu dionice daje prinos od 2,1 posto. S druge strane, prema sporazumu sa sindikatima, radnicima će ove godine prosječna primanja rasti za 8,8%.
Cijeli članak pročitajte na Novac.hr.
