Iz Češke bi u Hrvatsku prema najavama ove godine moglo doći više od lanjskih 775 tisuća turista, a češki touroperatori i drugi partneri šire programe za Hrvatsku vjerujući da će rat u Ukrajini što prije završiti i da neće bitno utjecati na promet, istaknuto je danas na “Hrvatskom danu u Pragu”.
Tu manifestaciju je, s ciljem promocije hrvatske turističke ponude na češkom tržištu organiziralo praško predstavništvo Hrvatske turističke zajednice, uz podršku Ministarstva turizma i sporta (MINTS).
Uz 50-ak poslovnih čeških partnera, koji su na radionici s hrvatskima razgovarali o suradnji za ovu sezonu i dalje, okupilo se više od 30 vodećih čeških medija, čiji su se novinari osim za novosti u turističkoj ponudi raspitivali i o datumu otvaranja Pelješkog mosta, epidemiološkim pravilima i mjerama dolaska u Hrvatsku te kontinentalnim dijelovima zemlje u kojima živi najviše predstavnika češke manjine.
Novinari su htjeli znati i hoće li Hrvatska na vrijeme informirati o pravilima u pandemiji, jer se to lani, kako su kazali, mijenjalo preko noći.
Na to im je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na konferenciji za medije odgovorila da je za Pelješki most predviđeno vrijeme otvaranja u lipnju ove godine, da radovi idu po planu, ali da se točan datum još ne zna, a kada se sazna na vrijeme će se oko toga obavijestiti i tržišta.
Oko pravila putovanja i boravka u zemlji također će se na vrijeme izvijestiti o odlukama i propisima, o čemu, kako je dodala, u Hrvatskoj kao i u Češkoj odlučuje nacionalni stožer.
“Češko tržište je jako važno za hrvatski turizam, s kojeg je u 2021. ostvareno 97 posto noćenja iz rekordne 2019., a do sada ove godine već ih je došlo 25 posto više nego u isto vrijeme 2019., i zahvalni smo na tome češkim turistima i partnerima. Želimo zadržati dobru poziciju na tom tržištu i još je i nadograditi s promocijom raznolikosti ponude u Hrvatskoj cijele godine, u što ulazi u luksuzni segment, zdravstveni turizam, sport i drugo”, naglasila je ministrica .
Poručila je da ove godine promocija na tom i drugim tržištima ide i pod sloganom “Croatia, Naturaly Yours (Hrvatska, prirodno tvoja), što je i smjernica za dalji razvoj održivog turizma s naglaskom na ekologiju, regionalni i lokalni razvoj.
Cilj privući i mlađe generacije Čeha i one koji mogu platiti više
I ona i direktor HTZ-a Kristjan Staničić istaknuli su i ulaganja u kvalitetu i infrastrukturu u hrvatskom turizmu, kao i da je pred svima zahtjevno razdoblje zbog rata u Ukrajini i još prisutne pandemije, ali i da je primjetno da su ljudi željni putovanja.
“Strateški cilj na češkom tržištu nam je osim obitelji s djecom, koji najviše dolaze, privući i neke druge skupine putnika, poput mlađih generacija, kao i proširiti sezonu na pred i poslije ljeta, i motivirati ih na dolaske i zbog ‘city break’ programa, gastronomije i drugog, a ne samo sunca i mora te prirode, što je za većinu najveći motiv”, istaknuo je Staničić.
Kazao je i da Česi najviše dolaze na Makarsku rivijeru, u Istru (Medulin), na Kvarner te u Novalju, najviše traže privatni smještaj, a zatim kampove i hotele, ali i da se sve više zanimaju primjerice za Dalmatinsku zagoru, Slavoniju, Zagreb i drugo.
Turistima za ulazak i nesmetano kretanje po Hrvatskoj potrebno je ove godine imati covid potvrdu tj. da su ili cijepljeni ili preboljeli, a najavio je i iduće promotivne aktivnosti na češkom tržištu, poput promocije neretvanskih lađara i njihove utrke u kolovozu, zbog čega će u Prag doći i lađari te veslati na Vltavi, a u svibnju će se predstaviti i Istra te nova avio linija Split-Prag.
U srpnju i kolovozu najviše dolazaka Čeha
Direktor HTZ-ova predstavništva u Pragu za Češku i Slovačku Dubravo Miholić napomenuo je da po sadašnjim informacijama Česi neće dolaziti previše oko Uskrsa te da ih se najviše može očekivati u srpnju i kolovozu, jer početkom srpnja kod njih počinju i školski praznici.
“Postoji optimizam na češkom turističkom tržištu za Hrvatsku, i touroperatori imaju više posla nego u prošle dvije pandemijske godine, te vjerujemo u bolji rezultat od lanjskog. Hrvatskoj su tu najveći konkurenti Grčka, Italija, Španjolska, ali i njima susjedne zemlje Slovačka, Austrija i Njemačka. Jaku kampanju za Čehe ima i Turska te Mađarska, posebice za toplice, za što se Česi dosta i zanimaju”, iznio je Miholić.
Dobra prodaja karata za turistički vlak Regio Jet iz Češke i za novi let CA Split-Prag
Kazao je i da se lagano mijenja struktura čeških turista u Hrvatskoj i da ih je sve više koji žele i u luksuznije i skuplje hotele, što su potvrdili i neki od čeških touroperatora, kao i da će ovog ljeta, treće za redom, prema Hrvatskoj prometovati turistički vlak češkog prijevoznika Regio Jet, za koji prodaja karata već sada ide odlično.
Iznio je i podatak da kao i s drugih tržišta ipak manji dio turista oko 30 posto dolazi u Hrvatsku organizirano, dok ih ostala većina i dalje dolazi individualno, automobilima i autobusima.
To bi se ove godine moglo donekle promijeniti jer Croatia Airlines (CA) uvodi novu sezonsku avio liniju do kraja rujna Split-Prag, za koju je predstavnik CA u Frankfurtu Mate Radić na radionici u Pragu kazao da kreću 11. lipnja i da za sada prodaja karata ide dobro.
Vlasnica češkog touroperatora-specijalista za Hrvatsku “101 CK Zemek” Sylvie Laštuvkova-Zemekova, kao i gotovo svi drugi prisutni TO-i, najavili su nove programe i više dolazaka turista u Hrvatsku, ali i da ih dosta Čeha pita za hotele s dvije i tri zvjezdice, jer da su im sa četiri i pet preskupi, kao i neki kampovi.
“Već sada ove godine imamo oko15 tisuća Čeha koji su preko nas rezervirali Hrvatsku, što je ukupno brojka koju smo imali u 2019. Lani ih je bilo preko nas oko osam tisuća, ali to su redovni gosti koji godinama odlaze u Hrvatsku, među kojima ima dosta biciklista, tenisača i drugih sportaša”, dodala je Zemekova.
Na “Hrvatskom danu u Pragu” iz Hrvatske su bili i predsjednici udruga UHPA Tomislav Fain te Stories hotela (koja okuplja 18 unikatnih luksuznih manjih hotela) Nenad Nizić, koji su također pozvali Čehe u Hrvatsku, a večer prije za partnere i visoke uzvanike je organizirana i svečana večera s promocijom hrvatskih vina i hrane, glazbe i kulturne baštine.
Izvor: Hina/Vlada
