Smjernice razvoja turizma RH nalažu „usporavanje širenja obiteljskog smještaja“ i kao lijek se preporuča grupiranje privatnih apartmana u koncepte poznate kao integralne i/ili difuzne hotele. Iako je bilo dosta govora o istome, a na lokalnoj razini i pokušaja, svi znamo da ovaj preporučeni recept za „zadržavanje postojećeg udjela u smještajnoj strukturi“ kod nas dosada nije bio baš učinkovit.
Formalan dokument o kategorizaciji difuznog hotela dobili smo prije tri godine. Očekivanja su bila velika. Postojale su i ideje. Međutim u Hrvatskoj smo još uvijek na jednom registriranom i otvorenom difuznom hotelu. Stoga ovdje analiziramo ideju, ljudsku stranu ove priče te perspektivu u Lijepoj Našoj.
Raspršeno udruženje
Koncept poznat kao albergo diffuso potječe iz Italije koja se može pohvaliti s preko 80 primjera značajnim dijelom financiranih iz fondova EU. Difuzni hotel je funkcionalna cjelina smještena u području starih, tradicijskih, povijesnih, ruralno-urbanih jezgri koji obavezno pruža usluge smještaja i doručka s mogućnošću pružanja i drugih ugostiteljskih usluga. Smještajne jedinice mogu biti; apartmani, studio apartmani, hotelski apartmani i sobe te za razliku od klasičnog hotela kod kojeg su jedinice pod istim krovom, kod difuznog su jedinice raspršene po cijelom naselju između objekata drugih namjena. Dakle, apartmani od Pere, sobe od Ante, studio apartman od Milke i sve jedinice obiteljskog hotela obitelji Horvat čine jedan (difuzni) hotel. Pri tome obavezno imaju zajedničku recepciju, zajedničku prostoriju za boravak, zajednički sanitarni čvor te druge ugostiteljske sadržaje.
Važno je znati da za funkcioniranje, prodavanje i promoviranje difuznog hotela postoji više oblika vlasništva; od pojedinaca (uz podršku obitelji) koji uz vlastite kapacitete u najmu mogu imati i apartmane/sobe svojih susjeda do novoformiranih udruga ili agencija od strane općina ili drugih subjekata.
Privremeni Mještanin.
Difuzni hotel je model koji koristi tradicijske elemente lokaliteta i ne može se u potpunosti uspoređivati s klasičnim hotelom. Atmosfera i ugoda bez procesa adaptacije su ono što čini razliku. I upravo ovi neopipljivi elementi materijal su za copy paste u okvire našeg turizma „sunca i mora“. Dobar difuzni hotel je priča i emocija. I za razliku od većine klasičnih hotela, čovjek je tamo primijećen i doživljen u svom punom sadržaju i očekivanjima. Dobar difuzni hotel ne poznaje odnos; Ime-Prezime-Ključ-Informacija.
I prije nego odložite kofere, u kvalitetnom difuznom hotelu Vas pitaju za interese, kako želite provesti odmor te u koje se aktivnosti za vrijeme boravka želite uključiti? Ovdje govorim o osobnom iskustvu u Al Vecchio Conventu u Emilia-Romagna u Italiji u kojem sam prije deset godina istraživala taj „novi fenomen“. U nepoznatom mjestu i od nepoznatih domaćina sadržaj prvog susreta baziran je na pitanjima; što želite vidjeti, doživjeti, naučiti? Odmah su nas planirali za razgledavanje, posjet vinariji, radionici instrumenta, školici degustiranja, proizvodnji organskih krema i sl. I za razliku od nekih resortova u kojima sam boravila, ovdje zbilja nisam imala osjećaj pressinga ili ispraznosti da sam nekome meta brze zarade. Jednostavno me nije pratio osjećaj da iza tako svjesnog, srdačnog i prijateljskog pristupa stoji motiv prodaje turističkog aranžmana. Što sam tamo duže boravila, sve sam više potvrda dobivala da nema skrivenih motiva i da im je zbilja stalo da Vas zabave, upoznaju i integriraju u mjesto.
Osnovna premisa difuznog hotela je da se u što kraćem vremenu osjećate kao dio njihove zajednice. Da Vam pobude onaj plemenski osjećaj pripadnosti. Viša misija je da postanete njihov Privremeni Mještanin. I doživljaj je zaista autentičan.
Inovativna perspektiva
Za takvu misiju nije dovoljno samo udružiti kapacitete. Vrijedi ponoviti da je difuzni hotel priča i emocija. Stoga glasno razmišljajmo o tematskim difuznim hotelima čije će uređenje, način funkcioniranja, atmosfera i sadržaji u najmanjem detalju odražavati fokus priče. Slikovni, gastronomski, biciklistički, romantični, obiteljski – pronađemo originalne light motive i kreirajmo posebnu priču. Zamislite na primjer književno-znanstveni difuzni hotel koji će cijelo mjesto pretvoriti u Zonu Besplatnog Čitanja (Free Reading Zone) gdje su knjige instanto i besplatno dostupne za čitanje na svim uređajima (smartphone i tablet). Zamislite samo koje autentično iskustvo i bezvremenski suvenir poklanjate svom Privremenom Mještaninu? A zamislite tek benefite za lokalno stanovništvo takvog difuznog hotela; da u svom malom kutku Svemira cijelu godinu ima dostupne i besplatne knjige, publikacije, članke, priručnike na raznim jezicima iz cijelog svijeta?
Da je takvo nešto moguće demonstrirao je prvi sponzor besplatnog čitanja u Hrvatskoj – internacionalni portal No Shelf Required koji se zalaže za promidžbu digitalne pismenosti i besplatan pristup znanju za svakog čovjeka. Ovaj inovativni, bezgranični i bezvremenski projekt zaslužuje posebnu pozornost od Ministarstva turizma i HTZ-a jer nam pruža mogućnost da brendiramo, ne samo hotel i regiju već i cijelu Hrvatsku kao modernu i intelektualnu destinaciju dostupnog znanja.
Matematika funkcioniranja
Iako zvuči nevjerojatno, difuzni hotel je koncept koji zagovara prisutnost „zdrave“ konkurencije među privatnim iznajmljivačima, sumještanima i susjedima. Zagovara dobru komunikaciju, transparentnost i poduzetnički duh sviju koji se pasivno ili aktivno uključuju. Ideja i cilj difuznog hotela je prodaja cijelog mjesta. Iako su udaljenost recepcije, uređenost jedinica i sadržaji mjesta važni funkcionalni elementi, kao i uvijek u turizmu, must havekategorija je ona ljudska. Jer, čovjek je medij prijenosa tradicije, trenutka, navika, legendi i životnog stila cijelog mjesta. Bez obzira da li se u koncept udružuju različiti vlasnici kojeg će u konačnici jedan od njih voditi, prodavati i promovirati ili će to raditi novoformirana udruga/agencija ili će neki treći subjekt, od samog početka važna je transparentnost i jasna projekcija financijske koristi.
Matematika je jednostavna. Vi date svoje sobe ili apartmane „u podnajam“ i oni se zajedno sa apartmanima Vaših susjeda prodaju kao jedan turistički proizvod. Cijene apartmana unutar tog turističkog proizvoda variraju ovisno o kvaliteti i dogovoru. Za uzvrat dobijete svoju zaradu, odnosno cijenu vašeg apartmana minus 10ak-15% provizije udruge/agencije/nositelja. Snosite troškove režija, čišćenja i sl. Znači uvjeti su više-manje kao kod klasične agencije, međutim u difuznom hotelu taj isti Nositelj će svoje goste odvesti u Vašu vinariju, Milkinu radionicu violina, Mladenkinu suvenirnicu ili Antinu njivu gdje mogu sami degustirati, a potom kupiti što im srcu drago. Nositelj će se pobrinuti za autentičnost doživljaja. Jer je svjestan da njime kupuje povratnu kartu svog Privemenog Mještanina.
Hrvatske nuspojave
Dobar difuzni hotel je prava demonstracija simbioze iznamljivača, lokalnog stanovništva i Privremenog Mještanina. Nešto čemu hrvatsko hotelijerstvo treba težiti; i na obali i u unutrašnjosti; svatko u svojim okvirima. Dionici u turizmu su prepoznali ovu ideju, ali na našem području pomaci su promilski. I najčešći uzok tome je skeptičnost vezano za onu financijsku komponentu. Prvo, jer privatni iznajmljivači sami, na ovaj ili onaj način „pune“ svoje kapacitete. Stoga im je ova ideja više „kao golub na grani“ jer već „imaju vrapca u ruci“. Uzmimo primjer pohvalnu incijativu općine Svetvinčenat u Istri kojoj je cilj bio udružiti privatne iznajmljivače, „podignuti“ standarde i prodavati cijelo mjesto.
Unatoč tome što su ugostili talijanskog prof., Giancarla Dall Aru, alfa i omegu u području ruralnog turizma i difuznih hotela, percepcija o nedovoljno isplativom projektu ipak nije premoštena. Dodatno, zaključili su da su im jedinice zapravo previše disperzirane i po okolnim mjestima i da bi takva struktura narušila jadnostavnost funkcioniranja. Procjena isplativosti i funkcionalnosti zahtijeva minimalno 30ak ležajeva u mjestu, što se na primjeru ove lijepe općine nije upjelo postići. Dok je općina Svetvinčenat odustala još u startnoj poziciji, „Raspršeni hotel Šibenik“ primjer je neuspješnog pilot projekta koji je za hrvatske okvire dodatno potvrdio važnost jasne financijske konstrukcije te podrške, zajedništa i suradnje s lokalnim predstavnicima.
Hrvatska verzija
Model difuznog hotela neosporno je model održivosti hrvatskog turizma, ali i kvalitetan model destinacijskog menadžmenta i odnosa prema gostu od kojeg se može puno naučiti. Postojanje tradicije i odgovarajuće infrastrukture, kriteriji su kojima udovoljavaju većina hrvatskih lokaliteta, međutim pitanje je u kojoj mjeri zadovoljavamo preduvjet razvijene društvene svijesti? Jesmo li kao sugrađani spremni svatko na svoj način doprinijeti? Informiranje, edukacija, osvješćivanje, javne rasprave te javne konzultacije prvi su među nužnim koracima u nastojanju da se kreiraju vlasničko-ekonomsko-operativne strukture hrvatskog difuznog hotela. Jer to je ono što želimo; hrvatsku verziju difuznog hotela?! Ne trebamo kopirati talijanske primjere, posebno ako u našim okvirima nisu financijski isplativi.
Uzmimo u obzir sva naša ograničenja kao što su veliki broj manjih sudionika (iznajmljivača), kritičan deficit sadržaja i nezavidnu razinu ugostiteljskog standarda u nekim naseljima, duge proceduralno-birokratske investicijske trakavice te razvijajmo modele prikladne našem mentalnom i poslovnom okruženju koji će također očuvati autentičnost, kulturne vrijednosti mjesta te demonstrirati održivi način življenja i razmišljanja.
Difuzni hotel je priča koja na tržište stavlja cijelo mjesto, stoga nam je zadatak kreirati verzije koji će u hrvatskim okvirima biti isplativi i održivi. Kad iznamljivač shvati da je kroz koncept difuznog hotela susjed bolje rasprodan, prepoznat i tražen i sam će se htjeti uključiti. Ministarstvo turizma, TZ-evi i lokalne vlasti su tu važni partneri i podrška. Ali ne samo načelno, već funkcionalno, financijski i operativno. Ako krećete u ovu priču kao pojedinac s vlastitim kapacitetima kao što je primjer difuznog hotela Ražnjevića Dvori kod Zadra, važno je imati projekcije o povratu investicije, razumjeti tko i kakvi su Vam gosti, u kojoj mjeri se lokalno stanovništvo želi uključiti, što će Vas razlikovati od npr. manjih obiteljskih hotela, kako ćete se plasirati na inozemno tržište te koju priču želite ispričati?
Vaš koncept je prizma kroz koju će gost doživjeti mjesto, ali i svoj odmor. Stoga osjetite priču lokaliteta, dajte joj inovativnu perspektivu i stavite je u simbiozu s tradicijom. Privremeni Mještanin će to zasigurno znati cijeniti i nagraditi!
