Vlada je u četvrtak predložila izmjene i dopune četiri turistička zakona te dopunila dvije uredbe, s ciljem financijskog rasterećenja turističkog sektora i mogućnosti brzog donošenja odluka.
Riječ je dopunama zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi, pružanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti.
Te se zakonske i podzakonske izmjene turističkih propisa donose u sklopu Vladine pomoći gospodarstvu u borbi s krizom zbog koronavirusa.
– Naš je interes u ovim okolnostima sačuvati turistički sektor, njegova radna mjesta i osigurati likvidnost, a nastavit ćemo i pratiti daljnji razvoj situacije te po potrebi reagirati – rekao je ministar turizma Gari Cappelli, dodajući da zakonske izmjene i dopune idu za financijskim i administrativnim rasterećenjem turističkih poduzetnika te privatnih iznajmljivača, kao i osiguranjem likvidnosti turističkih zajednica.
Radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta
Cappelli je naglasio kako trenutno uopće nema turističkog prometa, a neizvjesno je i kada će ga biti, te da se mjerama nastoji pomoći turizmu.
– Sada radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta, ugrožena su brojna radna mjesta koja ćemo, nadam se, i uz mjere Vlade uspjeti sačuvati – rekao je Cappelli i dodao da se to odnosi na stalno zaposlene i sezonce, kojih je oko pet tisuća, a rasterećeni su i privatni iznajmljivači za prvih šest mjeseci od plaćanja oko 164 milijuna kuna za pristojbe za glavne i pomoćne krevete.
– Pripremamo se i za mjere preko HBOR-a i drugih banaka za kredite, a i u Ministarstvu turizma pripremamo plan za ‘ubrizgati’ oko 600 milijuna kuna u u sektor, najavio je Cappelli.
Moratorij na raskid ugovora od 180 dana za nerealizirana putovanja
Najvažnijom izmjenom u zakonu o pružanju usluga u turizmu Cappeli je izdvojio onu za putničke agencije, odnosno oko raskida ugovora o putovanju u paket aranžmanu u uvjetima posebnih okolnosti zbog nerealiziranog putovanja.
– To uređujemo tako da se stavlja moratorij na raskid ugovora u trajanju od 180 dana od završetka posebnih okolnosti. Putničke agencije u toj situaciji umjesto povrata novca mogu nuditi vaučere koji će biti osigurani policom osiguranja, čime su zaštićena prava potrošača, tj. ako netko tko je uplatio aranžman nakon 180 dana nije mogao ili htio to iskoristiti, moći će dobiti povrat novca za putovanje – objasnio je ministar.
Izmjenama i dopunama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2021. predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske i objekte u domaćinstvu te na OPG-ovima. Tu se radi o objektima koji su dobili privremena rješenja, jer još nemaju rješenje o legalizaciji, ali su za to predali zahtjev u roku.
U sklopu izmjena tog zakona je i davanje ovlasti ministru da u uvjetima posebnih okolnosti propiše odstupanja od standarda kada su u pitanju obveze ugostitelja, iznajmljivača, članova ili nositelja OPG-ova, a prolongiraju se i rokovi za rekategorizaciju objekata (hotela, kampova, marina i onih u privatnom smještaju).
– To inače hoteli moraju raditi svake četiri godine, a sada to neće morati učiniti, nego kasnije, a privatnim iznajmljivačima koji su od ove godine imali obvezu za (re)kategorizacijom to se odgađa za godinu dana – naveo je Cappelli.
Mogućnost zaduživanja TZ-ova
Dopunama i izmjenama zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma vodilo se se računa, kako je naglasio, o likvidnosti i očuvanju radnih mjesta, zbog čega se propisuje mogućnost zaduživanja TZ-ova, uz suglasnost njezinog predsjednika (gradonačelnici, načelnici, župani) i bankovnu garanciju općine, grada ili županije za čije je područje TZ osnovana.
Ministarstvo turizma dogovorilo je Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak oko osiguravanja sredstava za likvidnost sustava turističkih zajednica. HBOR će omogućiti praćenje turističkih zajednica po programu Trajna obrtna sredstva putem poslovnih banaka. U pripremi novih mjera, HBOR će voditi računa o TZ-ima i uključiti ih u prihvatljive pravne subjekte za financiranje po Modelu podjele rizika zajedno s poslovnim bankama, kao i za potencijalno direktno financiranje.
Također se u 2020. i 2021, po izmjenama tog zakona, neće primjenjivati odredba koja određuje iznos koji se u odnosu na ukupne prihode može koristiti za troškove plaća zaposlenih u TZ.
Ovlaštenja Vladi za određivanje visine iznosa i rokova plaćanja turističke pristojbe
Dopunama zakona o turističkoj pristojbi daje se ovlaštenje Vladi da uredbom, u uvjetima posebnih okolnosti, drugačije uredi pitanja koja se odnose na visinu turističke pristojbe i rokove uplate, kao i da uredbom može prenamijeniti sredstva Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fonda za udružene turističke zajednice.
U vezi te pristojbe, Cappelli je na sjednici Vlade podsjetio i da su već Vladinim mjerama iz prvog kruga privatnih 108 tisuća iznajmljivača smještaja i OPG-ove, koji tu pristojbu plaćaju u paušalu, oslobodili plaćanja te pristojbe za prvih šest mjeseci ove godine.
– Time smo ih rasteretili za 164 milijuna kuna – kazao je Cappelli, napominjući da se dopunama uredbi vezanih za koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, promjenjivi dio koncesijske naknade za to zemljište za 2019. neće računati prema propisanom modelu, nego će iznositi simboličnu jednu kunu.
– Tu se plaća fiksni i varijabilni dio te naknade, pri čemu sada varijabilni svodimo na 1 kunu, a plaćanje fiksnog dijela s rokom do 31. kolovoza odgađamo na rok do 31. studenoga, no ovisit će i o situaciji. U prosjeku time rasterećujemo oko 180 tisuća po kampu, odnosno ukupno 15 do 20 milijuna kuna – kazao je Cappelli.
Izvor Lider Media
