Turbulentno, nesigurno i teško predvidljivo okruženje pojedince i tvrtke „tjera“ na improvizaciju i „skretanje“ s već postojećih načina djelovanja i poslovanja. Jedini pravi način za pronalaženje tržišnih prilika je promatranje i prognoziranje trendova te analiza nedavnih događaja. Turističko-hotelijersko-ugostiteljski svijet se suočava sa mnogim globalizacijskim izazovima, a svima je već poznato da se turistima moramo što brže, bolje i jeftinije prilagoditi ovisno o njihovim profilima, motivima i stilovima življenja.
Među ljudima dominira trend prekovremenog rada, napetosti i stresa kao dio njihove svakodnevice što se posljedično odražava i na njihove međuljudske odnose; koji se narušavaju, ne njeguju i ne razvijaju. Koliko nas je brojkom u ovom ljudskom obliku, toliko je brojkom i naših perspektiva, stavova, preferencija i mišljenja bez obzira imaju li pozitivan ili negativan predznak. I ne ulazeći u dubinu razumijevanja tih nijansi i potreba, ne možemo u toj stihiji življenja i međuljudskih odnosa ne primjetiti trend porasta kućnih ljubimaca, posebno u kategoriji psa. Što je dovelo do ovog trenda, pitanje je koje postavlja istraživač u meni. I znanstveno potvrđene odgovore nemam, ali propitujem ima li to veze s međusobnim razumijevanjem i kvalitetom komunikacije? Možda se čovjek lakše razumije s psom, nego sa svojom vrstom? Zamislite smajlić na ovom mjestu.
I kad stavimo šalu na stranu, vrijedi se zapitati u kakvoj vezi je ovaj trend s turizmom? Jer ne možemo ne primjetiti da osim što utječe na naše privatne živote, suživot sa životinjama stvara i nove trendove na turističkom tržištu, što potvrđuje podatak da 37 -47 % Amerikanaca posjeduje pse, a 30-37% ih posjeduje mačke [1]. Istraživanje TripAdvisora na uzorku od 1000 ispitanika potvrđuje ovaj trend te ukazuje da ih 33% ima više od jednog ljubimca, pri čemu ih 60% ima pse, a 57% mačke, a 16% i druge vrste životinja. Važno je znati da se 41% vlasnika kućnih ljubimaca izjasnilo da će odsjesti samo u objektima koji su pet-friendly te 48% njih više brine za udobnost svog ljubimca nego za vlastitu udobnost. Oni koji su putovali s psima istaknuli su brendove poput La Quinta, Hilton, Marriott and Southwest kao poželjne pet-friendly brendove [2], međutim, još uvijek ne postoji brend koji je razvijen i apsolutno prilagođen ovom segmentu putnika pružajući apsolutni komoditet kroz cijelo putovanje i vlasniku i ljubimcu. Zanimljivo je znati da 35% vlasnika ljubimaca skraćuje svoj odmor zbog kućnih ljubimaca [3], a još bi važnije bilo zapitati se kako taj podatak možemo „iskoristiti“ u svoju prednost. Posebno u Lijepoj Našoj tako da pomalo diskriminirajući stav preobrazimo u poslovni poduhvat i doprinesemo razvoju nove tržišne niše našeg turizma. Da, baš u Lijepoj Našoj orijentiranoj na masovni obiteljski turizam.
Projekt DogMa hotel
Dok s jedne strane marketinški i tržišno ističemo da uvažavamo životinje i ljude koji su povezani s njima, kao vječni zagovornik mladih ljudi koristim ovaj tekst da ponovno istaknem da uvažavamo i ideje i način razmišljanja mladih ljudi. Najjednostavnije rečeno, oni su prozor u budućnost. Od njih možemo učiti i s njima možemo brže rasti. I mudar je onaj tko to razumije i u poslovnom, obrazovnom, ali i obiteljskom aspektu.
Studenti se smatraju najjačim pokretačima inovacija, projekata i proizvoda nove generacije i s tom vrijednošću je kreiran međunarodni natječaj Adria Student Innovation Contest (ASIC) 2018 u organizaciji Adria Hotel Forum-a (AHF). Svrha samog natječaja je prezentacija najboljih ideja i timova stručnjacima iz područja hotelijerstva i turizma, a tema ovogodišnjeg natječaja je bila “Novi hotelski brand”. Rekla bih da je ovo izvrsna prilika za spajanje kreativnosti, znanja, inovativnog promišljanja, timskog rada i demonstriranja prezentacijskih vještina. Bila je to i izvrsna prilika da se osluhe i razina proaktivnosti kod studenata.
I oni studenti koji su bili visoko na skali angažiranosti, motiviranosti, potrebnih vještina i znanja objeručke su prigrlili ovu priliku i zajednički počeli nešto stvarati. Na Fakultetu za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Pula, pet proaktivnih studentica „osluhnulo“ je tržište i navedene trendove te su izradile zanimljiv projekt naziva DogMa. Isti je prepoznat i od strane žirija na spomenutom natječaju (ASIC) 2018, zauzevši pritom odlično treće mjesto. Ove divne mlade žene; Silvija Kukuljević, Ella Antić i Katarina Jug, Sandra Lorencin i Valentina Vajda izradile su i predstavile projekt koji pokušava ponuditi rješenje baš za onaj segment, odnosno profil turista na tržištu koji prepoznajemo kao zenemaren; za turiste koji putuju s psima i nisu ih spremni ostavljati same za vrijeme odmora. Riječ je o brandu hotela specijaliziranog za pse i njihove vlasnike, koji će pružati usluge psima na koje su njihovi vlasnici navikli samo kod kuće (salon za pse, usluga šetnje, parkovi za dresuru, wellness…), kako bi i vlasnici mogli slobodno uživati u odmoru bez brige o tome gdje i kako se osjećaju njihovi ljubimci. Hotel će biti uređen prema kriterijima koji psima omogućuju da se osjećaju kao kod kuće. Prvi uzorak hotela dizajniran je u Puli, u Hrvatskoj, dok dugoročni plan uključuje izgradnju lanca hotela na razini država Europske unije. Hrvatska je vrlo atraktivno turističko odredište (temeljeno na porastu broja dolazaka turista i noćenja) s Istrom kao liderom među svim županijama. Budući da je gotovo nemoguće pronaći smještaj u hotelu koji u potpunosti zadovoljava potrebe pasa i njihovih vlasnika, DogMa Hotel bio bi prvi hotel svoje vrste koji djeluje u ovoj regiji.
Što je u pozadini?
Uz to što je natječaj bio poticaj za promišljanje o hotelijerskom tržištu i proizvodu, važno je istaknuti i one skrivene vrijednosti u ovoj priči. I baš je važno da ne ostanu skrivene! Prije svega još jednom se potvrdilo da mi kao ljudi bez obzira na starosnu dob, uvjete i okolnosti imamo različite motivacijske papučice. Odnosno, nekoga će motivirati novaci i društveni status, druge će motivirati timski rad i priznanje, treće sigururnost i struktura, četvrte nešto drugo, dakle nema standardizirane motivacijske papučice. I bez obzira što su svi ovi studenti imali jednake mogućnosti, i što im je obećana nagrada, tek ih je nekolicina pronašla motivaciju u tom natječaju i projektu. I to je važna spoznaja koja treba poslužiti kao polazište u komunikaciji, sustavu nagrađivanja i stvaranju organizacijeke klime i u obrazovnom sustavu, u svim našim organizacijama ali i općenito u životnim odnosima. Zapitajte se samo što motivira Vas, a što Vašu/eg sestru/brata ili kolegu/icu? I kad primjetite različite potrebe pitanje je koliko ima li smisla forsirati pristup „one size fits all“?
Ova skupina studentica i njihovih mentorica (Sanja Dolenec, mag. oec., izv. prof. dr. sc. Tea Golja, doc. dr. sc. Iva Slivar i doc. dr. sc. Tamara Floričić) još jednom je potvrdila da funkcioniranje na stupovima timskog rada kao što su: otvorenost, povjerenje, međuovisnost i realizacija stvaraju učinkovite timove i garancija su uspješnosti. Iako su se ova načela timskog rada kod njih odvijala spontano, danas baš ovaj tim služi kao potvrda da „sinergijski učinak“ može biti iznimno moćan i motivirajući. U izradi projekta ujedinile su sve svoje talente ali i resurse poput znanja, vještina, vremena, izvora, preporuka u jednu kombinaciju koja ih je dovela do rezultata. I zbilja mogu poslužiti kao primjer.
I za kraj ono što bi trebalo imati veliku vrijednost u našem privatnom i profesionalnom funkcioniranju je ljepota mentorstva. Kad imaš pored i iza sebe osobu/e od koje možeš učiti, koja ti je voljna prenositi znanja, koja vjeruje u tebe i iz te vjere te „pogura“ u izazove, zbilja imaš blagoslov PRILIKE, stoga samo uključi mod ON i iskoristi je na obostrano zadovoljstvo.
To se ovdje dogodilo. I to je rast struke. A rezultat je multiplikativan.
