Istarska županija osobitu pažnju posvećuje aktivnostima usmjerenim na održivi razvoj turizma. Odgovorno i održivo upravljanje razvojem turizma uključuje analizu trenutnih te predviđanje budućih gospodarskih, društvenih i okolišnih učinaka u odnosu na potrebe stanovnika i posjetitelja destinacije. Temeljem navedenog te u skladu sa Studijom održivog turizma u Istarskoj županiji i Studijom upravljanja kvalitetom razvoja cikloturizma, koje je Županija izradila krajem 2020. i početkom 2021. godine, Upravni odjel za turizam Istarske županije je u novom Znanstveno-edukacijskom centru Kontija, u Limu jučer organizirao okrugli stol na temu održivog razvoja turizma.
Osnovni cilj okruglog stola, namijenjenog djelatnicima jedinica lokalne samouprave, turističkim zajednicama i turističkim kompanijama, bio je edukacija i informiranje o aktivnostima na održivom razvoju turizma Istre u području prirodne baštine, outdoor ponude i odgovornog turizma, te pokretanje dijaloga među dionicima na temu održivog razvoja i upravljanja, te pronalaženja modela za turističku valorizaciju zaštićenih područja u Istri.
Prisutne je u ime domaćina pozdravio pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Vrsar Slobodan Vugrinec, te u ime organizatora, pročelnica županijskog Odjela za turizam Nada Prodan Mraković, koja se osvrnula na projekte koji se zadnjih pet godina provode u cilju poticanja održivog razvoja turizma.
„Izrazito nam je važno jačanje zelenih praksa u turizmu uz participativno promišljanje i djelovanje, te je ovaj skup drugi u nizu kojim želimo otvoriti dijalog između dionika i potaknuti na jaču suradnju. Program Eco Domus – eko prijateljski smještaj, Istra ecoxperience ili potpora turistički manje razvijenim područjima za podizanje kvalitete selektivnih oblika turizma, samo su neki od aktivnosti odjela koje se vode načelima održivog razvoja“, istaknula je pročelnica Prodan Mraković.
Nakon toga, uslijedile su prezentacije i otvorena rasprava. Ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica Silvia Buttignoni je tako predstavila Javnu ustanovu i zaštićena područja kojima ustanova upravlja. Natura Histrica upravlja svim zaštićenim područjima u Istri izuzev Nacionalnog parka Brijuni, Parka prirode Učka i značajnog krajobraza Kamenjak. Od 27 zaštićenih područja najpopularniji u turističkom smislu su: posebni ornitološki rezervat Palud-Palu’, posebni rezervat u moru i značajni krajobraz Limski zaljev, posebni paleontološki rezervat Datule-Barbariga, spomenik prirode Fantazija-Cava di Monfiorenzo, spomenici prirode Jama Baredine, Feštinsko kraljevstvo, Mramornica, značajni krajobraz: Pazinski ponor, Istarske toplice, Labin –Rabac i uvala Prklog, park šume Zlatni rt-Škaraba, Šijana, Busoler.
Glavna tema rasprave oko potencijalne turističke valorizacije zaštićenih područja bilo je definiranje zajedničkih ciljeva i planiranje upravljanjem zaštićenim područjima. Način upravljanja mora biti usmjeren prvenstveno na očuvanje prirodnog okoliša, a da se pritom stvore uvjeti u kojima se posjetitelji mogu osjećati sigurno i ugodno. Tako su spomenute određene atrakcije poput Golubovih stijena, u Puli, koja već jesu zanimljiva turistima, ali nažalost znaju biti i podvrgnuta onečišćenju od strane nekontroliranih posjetitelja, do prirodnih špilja i škrapa u unutrašnjosti Istre koje osim što odražavaju ljepote i raznolikost krškog krajolika, mogu biti i opasne za posjetitelje.
Osim lokalnih turističkih zajednica i jedinica lokalne i regionalne samouprave, velika odgovornost je i na svim građanima Istre, jer svi zajedno možemo djelovati na podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnih bogatstava i netaknute prirode koja nas okružuje.
„Valorizacija zaštićenih područja i općenito prirode ne mora nužno prolaziti kroz izgradnju i čovjekov utjecaj u smislu uređenja. Treba razmisliti o tome da se već u promociji Istarske županije spoji turizam sa zaštitom prirode i da gost koji dođe bude dio zelene politike županije. Kao županija bit ćemo napredniji ako prirodu što netaknutiju vratimo čovjeku. S nekoliko koraka unatrag, bit ćemo zapravo ispred svih i time ulagati u našu budućnost“, izjavila je ravnateljica Buttignoni.
Zatim je voditelj Istra bike&outdoor odjela u sklopu IRTA-e Martin Čotar predstavio pješačku i biciklističku transverzalu Pula-Umag. Transverzala Pula-Umag radi lakše analize te kasnijeg upravljanja podijeljena je na četiri veća područja (dionice): 1. Pula – Fort Forno (Barbariga), 2. Fort Forno – Vrsar (Funtana), 3. Vrsar – Antenal (Novigrad), 4. Antenal – Umag. Osnovna karakteristika po kojoj se stvarala transverzala Pula-Umag je njezina pristupačnost čim širem krugu korisnika. Prijedlog transverzale, kako je rečeno, otvoren je za raspravu i dogovore, te bi bilo idealno kada bi se po pitanju detaljne razrade rute uključili svi dionici kroz čije područje prolaze biciklistička i pješačka staza, u prvom redu to su jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i hotelska poduzeća.
Milena Radošević iz tvrtke Aktivist d.o.o. savjetovanje za održivi razvoj održala je zanimljivu prezentaciju naziva „Održivi turizam u praksi: Vrijednost zajedničke vizije razvoja kroz zelenu tranziciju“, u sklopu koje je predstavljen presjek najboljih praksi i trendova u razvoju održivog turizma u svijetu.
Izvor Istarska županija – Kabinet župana
