Puno mistificiranja – tako se otprilike može sažeti višemjesečna panika o apokaliptičnom efektu koji će na svjetski, a onda i domaći turizam imati izlazak Britanaca iz Europske unije, piše portal Novac.hr.
Ukratko – Otočanima omiljene destinacije će propasti, industrija alkohola zamrijeti, a domaćini diljem svijeta valjda zaboraviti engleski koji su tako mukotrpno godinama tesali. Čak i kad bi to bila istina za svjetski turizam – a izgledno je da u ovoj mjeri ipak neće biti – teško je povjerovati da bi britanskim izlaskom iz europske zajednice nešto posebno mogao stradati domaći turizam u kojem je navodna “najezda” Britanaca ionako pojava novijeg doba.
Ako ništa drugo, onda barem zbog već dobro iskušane teorije malih brojeva s obzirom na to da se Britanci, barem kad ih usporedimo s emitivnim tržištima kojima inače povijesno navigiraju, u Hrvatskoj bilježe praktički na razini statističke pogreške.
Prema posljednjim podacima, Britanci su u Hrvatskoj u 2017. godini, uz velike napore i promotivne aktivnosti HTZ-a na njihovu tržištu, ostvarili sve zajedno 3,8 milijuna noćenja – dakle 14 posto manje nego u predratnim godinama – a prijetnji Brexitom usprkos, najave za 2019. godinu, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, predviđaju rast tržišta između tri i pet posto.
Ova institucija, naime, posljednjih mjeseci intenzivno surađuje s Ministarstvom turizma i diplomatskim predstavništvom u Londonu kako bi pokrila sva goruća pitanja vezana uz potencijal Brexita na domaći turizam, no njihove reakcije zasad umiruju.
– Ministarstvo turizma održava redovite kontakte s relevantnim turističkim institucijama iz Ujedinjenog Kraljevstva te zasad nema informacija da bi se trend rasta turističke posjećenosti trebao zaustaviti – odgovaraju iz Ministarstva vanjskih poslova.
Doista, teško je vjerovati da bi Brexit mogao napraviti veliku pomutnju u turističkoj industriji zemlje u kojoj Britanci čine udio od samo 4,7 posto ukupnog broja posjetitelja, no s druge strane logično je puhati i na hladno, posebno kad se sjetimo nekih povijesnih priča u kojima su naoko bezazlene situacije, na kraju, na turizam polučile negativan efekt, ponajviše zbog domaće birokratizacije.
Siniša Topalović, direktor konzultantske tvrtke Horwath HTL, tako podsjeća na slučaj vrlo loše tranzicije ruskog tržišta prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja se ponajviše slomila na primjeru viznog režima.
– Vizni režim svakako je ključan izazov u realizaciji Brexita. Valja se prisjetiti situacije s ruskim tržištem, s kojeg smo svojevremeno ostvarili velik pad ponajviše zbog uskog grla prilikom izdavanja viza, odnosno nepripremljenosti sustava te nedovoljne suradnje s turističkim sektorom. Općenito, Hrvatska je posebno troma u pogledu viznog režima, pa je to ujedno i najveća opasnost, ali i dobra stvar jer na nju ipak imamo izravan utjecaj – objašnjava Topalović.
Kako zasad stvari stoje, tumače iz Ministarstva vanjskih poslova, Velika Britanija izlaskom iz EU postat će “treća država”, odnosno država koja nije područje Unije i na koju se više ne primjenjuje njezino pravo, no velike su šanse da će Britanci i nakon izlaska iz ove zajednice neometano moći putovati u države europske zajednice.
– Što se tiče uvođenja vize za državljane UK, riječ je o pitanju koje sve države članice zajedno donose u sklopu zajedničke vizne politike. Priprema se odgovarajuća odluka te se očekuje kako za državljane Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexita neće biti zahtijevana viza, što Hrvatska snažno podupire. Smatramo da se navedenim pristupom štite ujedno i interesi domaćega gospodarstva, poglavito turizma. Presudno je važno osigurati olakšano putovanje državljana u UK u poslovne i turističke svrhe – poručuju sa Zrinjevca, uz napomenu kako će konačna odluka o viznom režimu ovisiti i o recipročnoj spremnosti Velike Britanije da ne uvodi vize za članice Europske unije.
Ako za Britance nakon izlaska iz Unije doista ne bude vize, u formalno-pravnom smislu za njihova putovanja u zemlje Unije važno će biti pravilo koje vrijedi za sve treće države, a to je da im putovnica prilikom ulaska u destinaciju mora vrijediti još najmanje tri mjeseca nakon datuma planiranog odlaska s područja država članica EU.
U britanskoj udruzi za zaštitu potrošača Which već je i ova vrsta ograničenja u neometanom kretanju Europom kod Britanaca izazvala veliku zabrinutost, procjenjujući kako bi ovog ljeta putovnice, ako ih ne obnove, zbog ovog pravila mogle biti nevaljane za oko milijun i 500 tisuća Britanaca koji se odluče na putovanje u europske destinacije.
Moguće je, naravno, da bi među njima moglo biti i onih koji putuju u Hrvatsku, no pretpostavka je da će se bilo kakvo birokratsko opterećenje u putovanju nakon Brexita ipak najviše preliti na one destinacije u kojem Britanci i inače u najvećem broju odlaze.
Tu se najviše misli na Španjolsku i Portugal, njihova omiljena ljetovališta na čijim bi aerodromima, prema pretpostavci udruge Which, zbog poteškoća u primanju britanskih turista mogle nastati prave pomutnje, posebno u slučaju no-deal Brexita.
Naime, napusti li Velika Britanija EU bez dogovora, Which predviđa da će španjolski i portugalski aerodromi, oni na kojima Britanci inače čine glavninu prometa, imati strahovitih problema s gužvama i zastojima, i to kao posljedicu činjenice da će za turiste iz UK, nakon napuštanja Unije, provoditi opsežniji granični pregledi, kao što se to i inače čini kod putnika iz ostalih trećih europskih država.
Europska turistička organizacija ETOA, prenosi Which, procijenila je kako će pregledi britanskih putnika zbog činjenice da dolaze iz treće zemlje trajati i 90 sekundi dulje po turistu, odnosno čak pet sati dulje za jedan let Ryanaira sa 189 putnika, pod pretpostavkom da su baš svi u avionu državljani Velike Britanije.
Gungula bi se u slučaju no-deal Brexita tako ponajviše mogla stvarati na španjolskom aerodromu Alicante, koji u prosjeku dnevno prima više od osam tisuća Britanaca te na kojem ti turisti čine čak 43 posto ukupnog broja putnika.
Više od Alicantea, Britancima je opterećen aerodrom u portugalskom gradu Faro (tamo Britanci čine 50 posto svih putnika), slijede zatim Tenerife, Lanzarote, Malaga pa Ibiza.
Na popisu zračnih luka, logično, nema ni jedne hrvatske, što samo dodatno svjedoči koliko je pritisak britanskih turista na našu zemlju, usprkos rezultatima kojima se redovito hvalimo, minimalan u odnosu na ostatak Europe i svijeta.
Više pročitajte na portalu Novac.hr.
