Nedavno je iz tiska izašla knjiga “Turizam u Istri od davnina do danas” pulskog novinara i urednika Asima Čabaravdića koji je na ovom velikom projektu, koji je trajao čak četiri godine, okupio 41 autora, od ministara i direktora najvažnijih tvrtki do novinara i drugih autora. Svi oni pod paskom urednika Čabaravdića doprinijeli su ovom istarskom mozaiku u kojem je turizam prikazan od davnih antičkih putovanja i pojave suvremenog turizma u 19. stoljeću pa sve do današnjeg doba u kojemu turizam više nije puko odmaranje i besplosličarenje, nego proaktivan boravak u destinaciji uz zadovoljavanje ne samo smještajnih nego i niza drugih potreba suvremenih nomada, od kulturnih i sportsko-rekreacijskih do edukativnih i zdravstvenih.
Pitali smo Čabaravdića kako je uopće došao na ideju za tako velik i zahtjevan projekt.
-Sasvim je prirodno da je hrvatska najturističkija regija Istra dobila ovakvu knjigu koja je svojevrstan izraz ljubavi i zahvalnosti prema njezinim vrijednim ljudima, zemlji, kamenu, moru. Kao novinar, svjedok vremena, gotovo šest desetljeća, pratio sam razvoj i rast turizma Istre i imao jedinstvenu priliku osobno upoznati mnoge pionire istarskog turizma, a među njima i čelne ljude hotelsko-turističkih poduzeća. Upravo su ti ljudi i njihovi suradnici bili nadahnuće za ovaj koji se odmah svidio i Slavku Krajcaru, bivšem predsjedniku Čakavskog sabora. Dogovor o nakladništvu brzo je postignut i krajem 2015. godine stigle su prve donacije, a početkom 2016. krenula je realizacija projekta, veli nam on i posebno skreće pozornost na Turistički biografski leksikon u kojem piše o radnicima i kreatorima turističkog privređivanja.
Čast da napiše predgovor imala je dr. sc. Romina Sinosich, doktorica turističkog menadžmenta iz Poreča.
-Autor nam je poklonio dio prošlosti, sadašnjost i entuzijazam za budućnost razvoja turizma Istre. Ova je knjiga, nastala kao rezultat višegodišnjega publicističkog, znanstvenog i stručnog rada autora, postala djelo kojim će se i prošle i buduće generacije građana, djelatnika u turizmu, turista i drugih zamisliti nad putem razvoja turizma Istre i shvatiti vodeću ulogu čovjeka – radnika u turizmu, kao najbitniju i nepresušnu snagu.
Današnji turizam Istre možemo promatrati kao posljedicu gospodarskog i društvenog razvoja, entuzijazma mnogih turističkih rukovoditelja i radnika, te kao takav, pripada u posebne emocionalne dimenzije gospodarskog razvoja, a sama evokacija na prošlost i početke njegovog razvoja na Istarskom poluotoku, u mnogih građana izaziva poseban osjećaj, pojasnila je autorica predgovora.
Zaključila je nazvavši ovo djelo „biblijom istarskog turizma“.
Knjiga je, uz obilje fotografija i podataka iz arhiva, doista obuhvatila sve što je vezano za istarski turizam, pa tako i u moderno vrijeme nastale njegove grane, od osnovnog odmorišno-rekreativnog do lječilišnog, nautičkog, poslovnog, sportskog, izletničkog, vjerskog, lovačkog, pustolovnog…
Kako piše nadalje, na najvećem hrvatskom poluotoku smještenom na vratima zapadne Europe su i najjače hotelsko-turističke tvrtke u Hrvatskoj: po prihodu najveća Valamar Riviera, zatim Maistra kao turistička perjanica Adris grupe, Plava laguna kao vodeća turistička kompanija Lukšić grupe i Arena Hospitality grupa s prepoznatljivim brendom hotela Park Plaza.
Istra je svojevrstan laboratorij turizma u kojemu su se rađale nove ideje o unapređivanju turističke ponude još u vrijeme kada se pod pojmom turizma podrazumijevalo samo „more i sunce“, tj. odmor na moru u ljetnoj sezoni u skromnijem smještaju s nezaobilaznom glazbom za ples na večernjim terasama.
Tako je, primjerice, prvi ski-lift uveden u Poreču u turističkom naselju Zelena laguna, gdje su također prvi izgrađeni teniski tereni za goste. Niz je mjesta u Istri na kojima su udareni temelji turizma, pa tako počeci zdravstvenog turizma u Istarskim toplicama 1817. godine predstavljaju i početak lječilišnog turizma u Istri. Pula i Poreč su još 1845. godine imali tiskan turistički vodič, Umag je 1877. godine imao prvi hotel-restoran u Istri, Medulin je 1885. godine posjetila grupica izletnika iz Austrije, a početak turizma u Rovinju bilo je otvorenje morskog klimatskog lječilišta 1888. godine. Rabac je prvi hotel dobio 1889. , turistička stranica Brijuna otvorena je 1893. godine, u Poreču je 1895. godine na otoku Sveti Nikola otvoreno prvo javno kupalište, Novigrad je 1896. godine imao dva hotela, a sredinom 19. stoljeća uspostavljene su brodske linije između Trsta i mjesta na zapadnoj obali Istre.
Spomenimo još samo nekoliko važnih informacija za ovu knjigu koja je tiskana u tisuću primjeraka. Nakladnik je Čakavski sabor, za nakladnika je potpisan njegov predsjednik prof. Robert Matijašić. Autor projekta i urednik je Čabaravdić, redaktor Robert Buršić, lektor Vlado Mandić, a grafičko oblikovanje potpisuje Gordana Brborović.
U svojoj biografiji Čabaravdić je napisao:
„Rođen sam 28. kolovoza 1941. godine u Visokom (BiH), a Osnovnu školu pohađao sam u Brezi (BiH). Kao dijete sanjao sam i želio biti novinar i suradnik Emisije za pomorce Radio Zagreba i taj sam san ostvario u Istri. U Puli živim od 4. kolovoza 1960. godine po završetku Škole za zubne tehničare u Sarajevu. Studirao sam i diplomirao na Pedagoškoj akademiji u Puli i riječkom Fakultetu industrijske pedagogije. Bio sam predsjednik omladine Kotara Pula i jedan od utemeljitelja omladinskog lista Glas Mladih 1961. i pokretač i urednik emisije Mladi za mlade Radio Pule od 1965. do 1968. godine. Profesionalni sam novinar od 1968. godine (Glas Istre 1968. – 1973.), Radio Pula, Radio Zagreb 1975. – 1985., urednik emisije Pomorska večer, Novinska agencija Tanjug 1986. – 1991., Privredni vjesnik 1992. – 1998.. Surađivao sam za UT reviju, novine Večernji list, Vjesnik, Borbu i Večernje novine, tjednike Arena, Duga, Mila, Mladost, TLO, te RTV Visoko, Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (Hina), magazin Croman i druga glasila. I nakon odlaska u penziju 1998. (penzioneri rade a umirovljenici miruju) novinarski sam aktivan.“
