Ako je vjerovati porukama koje šefovi europskih država zadnjih dana šalju svojim građanima, čak i da se granice otvore do početka domaće sezone, izgledno je da ove godine na plažama nećemo čuti žamor stranih gostiju.
Razlog – činjenica da sve više država svoje građane poziva da ovogodišnje praznike provedu unutar vlastitih granica, najavljujući čak i financijske mjere kojima bi svoje građane poticale da se na ljetni odmor radije zapute negdje u blizini kuće.
Najkonkretnije prijedloge zasad imaju Grci, čija gospodarska komora EBEA promovira organizaciju diskontnog ljetovanja namijenjenog za čak dva milijuna Grka koji bi, uz pomoć posebnih kupona, imali pokriven trošak ljetovanja u trajanju od pet dana u domaćoj destinaciji po svom izboru, i to u periodu od srpnja pa do kraja prosinca.
Dodatni detalji ovog grčkog plana vrijednog milijardu eura još su nepoznati (recimo, način i izvor financiranja), no jasno je da popularne europske destinacije već neko vrijeme rade na planu spašavanja sezone u sklopu kojeg sve karte planiraju staviti – upravo na domaće goste.
Pritisak je jak i na Nijemce, naše najjače emitivno tržište čiji dužnosnici i struka kroz medije sve više poručuju da ove godine otkažu bilo kakve planove za posjete uobičajenim stranim destinacijama.
Predsjednik njihove udruge liječnika opće prakse Klaus Reinhardt prije tri dana poručio im je da otkažu sve planove za ljeto te godišnji odmor na kakav su navikli prebace za sljedeću godinu, a iz Finske stižu prijedlozi ukidanja godišnjih odmora jer finski ekonomisti smatraju da će jedino tako uspjeti pokrenuti gospodarsku aktivnost države.
Budući da to čini i ostatak Europe, izgledno je da će velika očekivanja od domaćih gostiju imati i hrvatski turistički sektor kojemu tek predstoji definirati plan i program motiviranja domaćih posjetitelja.
Kako Jutarnji doznaje od dobro informiranog izvora, treći set financijskih mjera, o kojemu se upravo pregovara, trebao bi, među ostalim, iznjedriti neki financijski model kojim bi se ove godine domaće goste pojačano usmjeravalo na ljetovanje unutar države, i to najvjerojatnije kroz dugonajavljivanu Cro karticu koju će trebati prilagoditi novim okolnostima.
Ona je, naime, incijalno predviđala da će ljetovanje svojim zaposlenicima podmirivati poslodavci kojima će se to obračunavati kao neoporezivi trošak, no u situaciji pandemije takav će model biti neprovediv jer je teško vjerovati da će velik broj poslodavaca imati dovoljno sredstava da radnicima plaća još i godišnji odmor.
“Ne znamo još točno kakav će to model biti, postoje svakakvi prijedlozi, među njima i model prema kojem bi država na svaku kunu koju uplati poslodavac, dodala i kunu iz proračuna… No, stvari tek treba definirati pa je prerano govoriti o detaljima”, kaže naš izvor.
U kampanju usmjerenu prema domaćim gostima uključit će se i Hrvatska turistička zajednica iz koje su poručili da u ovom trenutku i dalje smatraju važnim održati vidljivost na našim najjačim emitivnim tržištima, uglavnom kroz društvene mreže, dok će aktivnosti prema domaćem tržištu usmjeriti “kad se za to steknu uvjeti”.
Kako će te kampanje izgledati i koliko će novca u njih biti uloženo, još je nepoznanica, ali izgledno je da će, osim prema isključivo domaćima, biti usmjerene i prema gostima iz okruženja, točnije zemljama “koje su lako dostupne cestovnim pravcima”.
Prema podacima koje su nam poslali iz HTZ-a, brojke Državnog zavoda za statistiku pokazale su da je 2018. na višednevnom putovanju bilo 1,69 milijuna Hrvata, od kojih je 55 posto, dakle 929 tisuća, putovalo unutar Hrvatske. Unutar Hrvatske pritom su ostvarili 16,2 milijuna noćenja pa će 2020. biti najbolji test koliko se domaći turizam doista može osloniti – na domaćega gosta.
